• Nedavno ste kazali da je stav šestorice prema Haaškom sudu sramotan. Možete li biti konkretniji?
– Šestorka bi trebala zauzeti puno jasniji stav prema Haaškom sudu, nego što je ovaj sadašnji, koji je, zapravo, jadan i kukavički. Ne može jedan oporbeni lider kao što je Ivica Račan reći samo »Franjo Tuđman ne bi trebao ići u Haag«, jer je to neodređeno. Oni bi, također, trebali dati odgovor hoće li, ako dođe do promjene vlasti, izručiti neke nove hrvatske optuženike, jer je očito da je Haaški sud politički instrument prisile, koji kao po vrpci kažnjava sve one koji iskaču iz njihovog plana. Šestorka bježi od jasnoga stava prema Haaškom tribunalu, a oprati ruke je najlakše. Ipak, možda su oni pokazali da su za bezuvjetnu suradnju sa Haagom, što je nepojmljivo, jer je taj sud formiran da bi stavio u isti koš Tuđmana i Miloševića i izjednačio žrtvu i agresora. Jednostavno rečeno, njihov stav držanja po strani je jadan, a cijelom bi problemu trebalo pristupiti puno ozbiljnije, jer je suradnja sa Haagom jedan od gorućih problema Hrvatske.
• Je li se Haaški sud svojim akcijama djelomice uključio i u predizbornu kampanju u Hrvatskoj?
– Sud se uključio izravno u predizbornu kampanju, a glavni cilj toga je obeshrabrivanje onog dijela biračkog tijela koje se zalaže za očuvanje suvereniteta hrvatske države. To je kadroviranje hrvatske politike, odnosno onemogućanje bavljenja politikom onima koji se protive 'strpavanju' Hrvatske u balkanski koš. Haaški se sud, zapravo, vrlo radikalno uključio u predizbornu kampanju, s jasnom težnjom zaplašivanja biračkog tijela, kako bi svi pomislili da čvrsta i suverena politika vodi u izolaciju, što nije točno.
• Kako bi se, po vama, trebala hrvatska vlast postaviti u ovoj situaciji?
– Ni vlast, kao ni oporba, nema najjasniji stav oko Haaškoga suda, a diplomacija je u potpunosti podbacila. Mi smo ispunili 90 posto zahtjeva međunarodne zajednice, a sad smo došli do toga da nam prijete sankcijama, jer je Vlada ponovo pokleknula i pokazala nevjerodostojnost u politici, čime smo izgubili i posljednje ostatke digniteta.
Cijela se hrvatska politička javnost, unatoč unutarnjim razmiricama, trebala drukčije postaviti prema vani. Hrvatska sad mora poduzeti konkretne korake i zatražiti raspravu u Vijeću sigurnosti i pred Općom skupštinom UN-a. Potrebito je, također, organizirati veliku javnu raspravu, na kojoj bi sve političke stranke iznijele svoje stavove o tom gorućem problemu. Osim toga, ni UN nije više ono što je bio i mi bismo se trebali prikloniti drugim stranama.
• Konkretno, kojima?
– Ne smijemo biti dio jedne bipolarnosti, nego bismo se, kao srednjeeuropska država, trebali više okrenuti Europi nego Americi, i to bi trebalo što prije učiniti. HSP, naravno nije za izolacionizam, ali smo za suradnju kojom nećemo gaziti po temeljima hrvatske države i grobovima hrvatskih branitelja, jer bi tako cijeli Domovinski rat, koji sad Haaški sud nepravedno napada, postao uzaludan.

ANUŠKA FJOROVIĆ