• Gospodine Šeks, tko je kriv za propast pregovora oko izbornog zakona?
- Potpuna odgovornost stoji na oporbenoj šestorici, iako ne bih govorio o propasti, nego o prekidu pregovora. Naime, nakon što je 25. svibnja potpisan sporazum u kojem je došlo do potpunog suglasja oko temeljnih instituta izbornog zakonodavstva, došlo je do postavljanja cijelog niza dodatnih zahtjeva, koji nisu predviđeni u temeljnom sporazumu. Nakon toga, šestorica su usuglašavanje o čitavom paketu počeli diktirati terminom izbora i sadržajem izmjena Zakona o HRT-u, koji je potpuno neprihvatljiv i za HDZ i za Hrvatsku. Ti su zahtjevi, kakvih nema nigdje u Europi, postavljeni s ciljem da se zablokira postizanje efektivnoga konsenzusa.
• Oporbene zahtjeve vezane uz HRT nazivate »novim ultimatum«. No, u sporazumu koji ste potpisali, Zakon o HRT-u je naveden kao dio paketa o kojem ovisi konsenzus?
- Složili smo se da treba pristupiti promjenama Zakon o HRT-u, ali suglasje o HRT-u ne znači da treba prihvatiti stopostotni diktat i ultimatum šestorice. Mi jesmo suglasni s promjenama Zakona i zato smo i ustrojili radnu skupinu, ali oporbena šestorica su prekinuli rad i uvjetovali nastavak usuglašavanja datumom izbora.
 

• No, HDZ-ovi su dužnosnici počeli govoriti o izdvajanju Zakona o HRT-u iz paketa izbornog zakonodavstva kao uvjetu nastavka pregovora, što je ocijenjeno kao kršenje sporazuma i razlog za definitivni prekid.
- To je bio prijedlog koji sam iznio Budiši predloživši da izdvojimo Zakon o HRT-u ako on priječi konsenzus o ostatku izbornog zakonodavstva. Oni su mogli odgovoriti da ne žele razdvajanje i nastaviti razgovore o sadržaju Zakona o HRT-u. No, diktirali su kakav treba biti sadržaj i ponašali se po modelu - konsenzus je to da vi stopostotno prihvatite takve i takve izmjene Zakona o HRT-u.
• Zašto Gotovcu na sastanku u srijedu niste ponudili nekakav protuprijedlog, odnosno pravilnik o praćenju izbora i tako pokušali doći do dogovora?
- Gotovac i ja smo samo kratko razgovarali i on je rekao da je jedino ovlašten prenijeti stajališta šestorice da nema razloga za nastavak razgovora ako HDZ ne prihvati točno definiran sadržaj izmjena Zakona o HRT-u. Odgovorio sam da to nije prihvatljivo i da ćemo u saborsku proceduru poslati prijedlog izbornog zakona koji će biti u skladu s postignutim dogovorom, zakon o izbornim jedinicama i da ćemo izraditi, i u Sabor uputiti, pravila koja će jamčiti ravnopravnost stranaka u kampanji.
• Je li moguć dogovor u saborskoj proceduri?
- Mislim da jest, jer je 99 posto izbornog zakona usuglašeno. Mogu se jedino pojaviti razlike glede zastupljenosti nacionalnih manjina, o čemu i nismo pregovarali. Već ću ga u četvrtak ili sljedeći tjedan uputiti u proceduru, a sredinom idućeg tjedna ću u saborsku proceduru pustiti prijedlog zakona o izbornim jedinicama.
• Kakva ćete rješenja predložiti o zastupljenosti nacionalnih manjina i dijaspore?
- Ostat će naš prijedlog po kojem bi nacionalne manjine u startu imale pet zastupnika, a dijaspora bi se računala po nefiksnoj kvoti prosjeka svih hrvatskih jedinica.
• Kako će se prekid pregovora odraziti u međunarodnoj zajednici?
- Kad predstavnici međunarodne zajednice temeljito proanaliziraju sve što se dogodilo, logično će donijeti zaključak da je za nepostizanje punoga konsenzusa isključiva odgovornost na oporbenoj šestorici.

MARIJA PULIĆ