• HDZ je u četvrtak u saborsku proceduru uputio prijedlog izbornog zakona. Je li konsenzus oporbene šestorice s vladajućom strankom uistinu bio nemoguć?
- Ne samo da je konsenzus bio moguć, nego je bio potreban i koristan. Prije svega za unutarnju političku scenu i za međunarodnu zajednicu koja nas gleda kroz vrlo precizan mikroskop, analizirajući koliko smo demokratizirani. Konsenzus je bio potreban i zbog stjecanja uvjeta da ovi, usuđujem se reći, presudni izbori za Hrvatsku budu uistinu potpuno pošteni, fair i demokratični, da se održe u demokratskom ozračju i da prestanu kalkulacije o sitnim partikularnim interesima bilo koje političke skupine.
• U čemu je onda bio problem?
- U svibanjskom sporazumu šestorice s HDZ-om jasno je rečeno da konsenzus o izbornom zakonu podrazumijeva i konsenzus o zakonu o izbornim jedinicama i o izmjenama i dopunama Zakona o HRT-u, s temeljnim ciljem da HRT postane uistinu slobodan i javni medij. Međutim, očito je da HDZ ne želi ispustiti iz ruku HRT koji drži kao zlatnu lopticu na jako sebičan i infantilan način. Upravo je to bio temeljni kamen smutnje zbog kojega nije došlo do konsenzusa o izbornom zakonu.
 

• Kakve će poteze povući šestorica poslije ovakvoga koraka HDZ-a?
- U ovom trenutku imamo nekoliko mogućnosti. Možemo se u saborskoj proceduri prilagoditi rješenjima koja predlaže HDZ ili ostati pri svome izbornom zakonu, koji je već više od osam mjeseci u saborskoj proceduri.
• Što će izabrati HSS?
- Osobno ću zahtijevati da do početka saborske rasprave oporbena šestorica ozbiljno razmotre što nam je u ovom trenutku korisnije. Moramo pravilnim odabirom zakona, koji ćemo podržati, izabrati što će biti korisnije za stvaranje demokratskog ozračja u Hrvatskoj. Logično bi bilo očekivati, ostane li HDZ tvrdoglavo pri svom prijedlogu, da i mi ostanemo pri svome.
• Znači li to da je mogućnost konsenzusa sve manja?
- Za nas postoji samo jedan model - konsenzus o cjelokupnom paketu zakona. Sve je ostalo njihova odgovornost i volja.
• Neki komentatori taj vaš uvjet tumače kao namjerno opstruiranje pregovora čime si šestorica stvaraju odstupnicu u slučaju gubitka izbora, ali i dobivaju mogućnost tužakanja HDZ-a međunarodnoj zajednici?
- Te kalkulacije su se mogle izbjeći i tada ne bi bilo potrebe da sada razgovaramo o razmišljanjima pojedinih analitičara. Da se HDZ držao temeljnog sporazuma od 25. svibnja, sve bi ovo bilo potpuno bespredmetno.
• Nakon Splitskog sporazuma SDP-a i HSLS-a javnost je sve manje uvjerena da šestorica još postoje. Čini se da ni sporazum potpisan u četvrtak nije donio bitne pomake?
- Nema dvojbe da je od samog početka funkcioniranja šestorice javnost bila na našoj strani. Međutim, zadnjeg mjeseca su se dogodile vrlo negativne stvari čime smo - i svojom krivnjom - ozbiljno doveli u pitanje nadu koju smo više od godine i pol pružali biračima. Vrlo sam zadovoljan da smo tu evidentnu krizu prevladavali na najbolji mogući način. Osobno sam odnose među šestoricom uvijek i zamišljao na ovakav način, kao čvrstu stratešku povezanost prije, za vrijeme i poglavito poslije izbora, s tim da svaka stranka ima veliku slobodu ulaženja u pojedinačne ili skupne odnose unutar i izvan šestorice. Uostalom, i izborni zakon nas na to tjera. Zbog svega toga, u osobno, ali i u ime HSS-a, mogu reći da sam zadovoljan ovim sporazumom, jer u njemu svaka stranka može pronaći svoj interes u smislu izborne pobjede. Nitko više neće imati pravo da ga kompromitira ili ogovara, što se ponekad činilo. Ne smije više biti neproduktivnoga kritizerstva i podmetanja. Mora se puhati u jedan rog! Naravno, štiteći uz to interes svoje stranke i uz uvjet da se ne dopusti da se netko ponaša drukčije.
• No, iskustva su drukčija. Među čelnicima šestorice izgovorene su vrlo teške riječi?
- Sve što ste rekli ima uporište u događajima koji su iza nas. Ja više tako ne želim razgovarati, nadajući se da je to prošlost. Ako se netko bude tako ponašao, čekat će ga političke sankcije - sankcije birača.
• Kakav je sada položaj HSS-a? Može li se očekivati širi sporazum sa strankama Porečke skupine?
- Ništa se presudno nije dogodilo što se tiče HSS-a. Sporazumom je omogućena suradnja pojedinih stranaka u svakoj izbornoj jedinici, ako one to žele. Naravno da će HSS poslije sporazuma SDP-a i HSLS-a tražiti odgovarajuća rješenja.
• Koja, primjerice?
- Recimo, meni nije strana suradnja po kojoj bi primjerice sve četiri stranke, a možda i još koji partner, zajedno nastupili u Istarsko-riječkoj izbornoj jedinici. Naravno, govoreći hipotetski. Isto tako mi nije strana ideja o tome da u nekim izbornim jedinicama izađemo zajedno s LS-om ili HNS-om. Ponavljam, u ovakvom izbornom zakonu nema univerzalnog modela.
• Koje su to stranke izvan šestorice?
- Da sam to htio reći, vjerojatno bih rekao.
• Govorilo se o ASH-u i HSU koji bi, navodno, trebali zamijeniti SDP i HSLS u stvaranju nove šestorice?
- S tim strankama imamo normalne i kooperativne odnose. Naravno da s njima nismo u tako bliskim odnosima kao sa strankama šestorice, ali će sasvim sigurno biti razgovora o njihovu angažiranju i to u različitim kombinacijama. Ti su razgovori, zapravo, već počeli. Međutim, za konačno rješenje ćemo morati pričekati zakon o izbornim jedinicama. Naše temeljno pravilo je da se ne odbacuju ozbiljne i kooperativne stranke radi nečijih partikularnih interesa.
• Ipak, je li moguće da se uspostave dva protivna tabora?
- HSS će imati svoj izborni program, ali će i potpisati deklaraciju šestorice kojom će se formulirati temeljni ciljevi i način funkcioniranja nakon izbora. Postoje modeli da se sačuva maksimalna tolerancija te da se predizborna utrka zadrži u sklopu fair play odnosa, bez obzira na to što će skupine biti međusobno politički konkurentne u fazi izbora. Međutim, time radimo na postizanju zajedničkog cilja - sve boljeg rezultata. Zato i nije presudno hoće li 1.000 glasova pripasti jednom ili drugom bloku.
• Je li moguće da se neka stranka šestorice, pa i HSS, nakon izbora prikloni HDZ-u?
- Apsolutno ne!
• U tjedniku »Nacional« se spekuliralo s mogućnošću da se HSS pridruži SDP-u i HSLS-u...
- Molim vas, budite ozbiljni.

Goran Borković