savjest INTERVJUI

intervjui.php?osoba=3271&jozo-rados
Osoba: Radoš Jozo
Datum: 10.01.2000
Objavljeno: Vjesnik
Foto autor/izvor:
Objavi na:

 

 

ZAGREB, 9. siječnja - Uoči pregovora šestorice o podjeli resora u Vladi, koji počinju u ponedjeljak, o tome razgovaramo s Jozom Radošem, glavnim tajnikom HSLS-a i jednim od čelnih ljudi izbornog stožera predsjedničkog kandidata Dražena Budiše. Je li o podjeli vlasti već postignut poseban dogovor pobjedničke koalicije SDP-a i HSLS-a?


- Ti su razgovori počeli i prije izbora, ali je bilo zaključeno da je bolje da ih ostavimo za trenutak kada budu poznati rezultati izbora. U ime HSLS-a, u tim pregovorima sudjeluje Goran Granić. Do sada nije postignut konkretan dogovor SDP-a i HSLS-a.


• Očekujete li glede podjele vlasti probleme sa strankama četvorice?
- To ne bi trebalo biti problematično, ako se budemo pridržavali onoga što smo deklarirali i što je uobičajeno u svijetu, a to je poštivanje izbornih rezultata. Odstupanja od toga mogu biti minimalna, obično jača strana može dati nešto više, ali svakako ne znatno više, jer to onda nije u skladu s onim što građani misle o sastavu vlasti. Ako se takvi principi budu poštovali, mislim da ne bi trebalo biti problema.
• No, četvorica i predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić već daju znati da očekuju podjelu vlasti u omjeru 2,5:1, dok Ivica Račan, budući mandatar, ovih dana ističe da bi podjela vlasti bila u omjeru 3:1? Što o tome mislite u HSLS-u?
- Ti postotci su već odstupanje od principa. Odnos je doista 3:1, pa se prema tome samo u tom odnosu smiju i trebaju dijeliti ključna mjesta u Vladi. Uvjeren sam da su kolege iz četvorice toga svjesne, inače bi se teško moglo očekivati da će posao glede podjele vlasti, koji je jako važan i glede kojega ne bi trebalo gubiti previše energije i vremena, obaviti kako treba. Uostalom, na tom će odnosu poštivanja izbornih rezultata počivati i unutarnji odnosi SDP-a i HSLS-a.
 

Tomčićevi postotci (2,5:1) su već odstupanje od dogovorenog principa 3:1

Samo u tom odnosu smiju se dijeliti ključna mjesta u Vladi, inače bi se teško moglo očekivati da će se posao glede podjele vlasti obaviti kako treba

Trebalo bi ići na smjenu do razine pomoćnika ministara, ali i razina koje su ispod toga, a koje nisu bile plod stručnosti, nego su bile dominantno stranački obojene - i to nije ravanšizam

• Dakle, izborne rezultate će poštivati dvojica, pa očekujete da se toga pridržavaju i četvorica?
- Tako je, jer ako se taj princip prekrši, ući ćemo u poteškoće. Onda doista nije jasno kako će sve skupa završiti. Odstupanje od toga može biti samo na razini simbolike.
Ivica Račan je očekivanja četvorice ovih dana u medijima nazvao ucjenom. Tko to iz stranaka četvorice ucjenjuje pobjedničku koaliciju? Postoje li možda neki separatni dogovor Zlatka Tomčića i pobjedničkog dvojca Ivice Račana i Dražena Budiše?
- Ne, nema nikakvih posebnih dogovora ni s kim. Mislim da na takav način ne treba raditi, pregovori moraju početi u dobroj vjeri sa svima koji u tom procesu trebaju sudjelovati. Protivnik sam bilo kakvih separatnih razgovora. Najprije treba pokušati postići dogovor u skladu s principima koji su deklarirani, postoje dokumenti koji su potpisani među svim strankama šestorice i ti dokumenti trebaju biti osnovom daljnjih dogovora. Ako bi se inzistiralo na odnosu koji se ne zasniva na stvarnoj snazi proizašloj iz izbornih rezultata, to bi zaista stvaralo ozbiljne teškoće.
• Kad je podjela vlasti u pitanju, plaši li se HSLS zahtjeva četvorice ili to više smeta njegovu koalicijskom partneru SDP-u?
- Mislim da tu ne bi trebalo biti razlike između HSLS-a i SDP-a. I u jednoj i u drugoj stranci postoji spremnost da se stvari postave na načelnu razinu, pa u tom smislu nema razloga za strah. Uvjeren sam da postoji svijest o zajedništvu, koja je i dovela do tako nadmoćne pobjede opozicije i mislim da će upravo to obilježiti naše pregovore o sastavu Vlade.
• Prema sadašnjim predviđanjima, nova bi Vlada trebala profunkcionirati do polovice veljače. Na koliko resora računa HSLS?
- Vlada trenutno ima dvadesetak mjesta i u tome HSLS-u pripada četvrtina. Pitanje je, naravno, treba li hrvatska Vlada u budućnosti izgledati kako izgleda danas. U idućem sazivu Sabora trebalo bi zato doći do rekonstrukcije strukture Vlade i bilo bi dobro da se taj važni posao, kao jedan od trajnih elemenata stabilnosti budućeg sustava, postigne konsenzusom i da se ne mijenja u duljem razdoblju kao što je to u stabilnim demokratskim državama.
• Na kojih to četiri ili pet ministarstava računa HSLS?
- Mi u HSLS-u nemamo problema s pokrivanjem ministarstava; imamo ljude za znatno veći broj ministarskih funkcija, nego što HSLS-u pripada. Mi ćemo svojih pet ministarstava ili četiri i možda neka mjesta potpredsjednika Vlade pokriti bez poteškoća.
• Znači li to da nemate nekih posebnih zahtjeva glede resora u Vladi?
- Jedna od oznaka našeg pristupa je i naša fleksibilnost. Naravno da ćemo postaviti vrlo jasne zahtjeve, jer imamo ljude koji su upravo za neka ministarstva, ali uvijek imamo i fleksibilne mogućnosti, pa nećemo dovesti u pitanje postizanje dogovora SDP-a i HSLS-a te četvorice.
• Ne želite se još izjašnjavati o tome u kojim će ministarstvima biti HSLS-ovi ministri?
- Ne, jer mislim da se tim izjašnjavanjima može otežati posao međusobnog dogovaranja, a to i nije moja nadležnost, jer će se tim poslom u razdoblju predizborne kampanje gospodina Budiše baviti kolega Goran Granić.

Stara vlast ne može zadržati najviše funkcije


• Promjenom vlasti aktualiziraju se i nagađanja o raznim smjenama, osveti, revanšizmu... što spominju i neke Vaše kolege iz pobjedničke koalicije, četvorice... Hoćete li precizirati kakvih će biti smjena i hoće li biti revanšizma?
- Nisam primijetio da su izjave bile takve da bi se mogle označiti kao osveta i revanšizam. Mislim da se i prema tom problemu treba odnositi temeljem dostignutih standarda, principa i običaja koji su već usvojeni u razvijenim demokracijama. Primjerice, besmisleno je pitanje o tome mogu li najviše političke funkcije biti zadržane od strane stare vlasti? To ne može biti, toga nema nigdje u svijetu, jer to su političke funkcije. U našoj situaciji, radi uvođenja nepartijnosti, mislim da bi trebalo ići na smjenu do razine pomoćnika ministara, ali i onih razina koje su ispod toga, a koje nisu bile plod stručnosti, nego su bila dominantno stranački obojena. To se mora obaviti i to se događa svugdje u svijetu, i tu nema nikakvog revanšizma.
• Kako će se promjene odraziti na vodeće ljude javnih poduzeća i medija?
- I tu se treba držati principa i ne treba unaprijed najavljivati potpune smjene. Ali, ima ljudi koji su na funkcije došli isključivo politički, bez ikakvih referenci i takvi, naravno, ne mogu ostati. Važan kriterij za odluku o tome bit će uspješnost poslovanja tih ljudi. Javna poduzeća bi trebalo podvrći strogoj kontroli i ona bi trebala pokazati uspješnost poslovanja, a ne biti stalno naslonjena na državne jasle. Kao što znamo, većina čelnih ljudi u javnim poduzećima postavljena je političkom voljom, pa će ih većina morati proći tu vrstu verifikacije o kojoj sam govorio.

Kvalificiran sam za najviše poslove u obrani i unutarnjim poslovima


• Jeste li Vi kandidat za ministra policije ili obrane, kako se spekulira u dijelu medija i javnosti?
- Zadnjih sedam godina bio sam član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i zbog toga sam se bavio pitanjima unutarnje sigurnosti i obrane. To je razlog zašto se mene smješta već dugi niz godina, a pogotovo sada, u te resore. Ne bježim od tih pozicija, slična razmišljanja o tome postoje u HSLS-u, a koliko znam i u SDP-u. Tako da su to izgledne mogućnosti, a osobno nisam fiksiran ni na jedno od tih ministarstava, čak ni na ijedno ministarsko mjesto, ali mislim da me iskustvo svih ovih deset godina u političkom životu na neki način kvalificira za najviše pozicije i ako mi one budu određene, neću ih odbijati.

Miroslava Rožanković