Zdravstveni sektor jedan je od najškakljivijih koji stara vlast ostavlja u nasljedstvo novoj. Na čelnom mjestu Ministrastva zdravstva nešto više od godinu i pol dana bio je prof. dr. Željko Reiner, a njegov je mandat, kao i onaj njegova prethodnika, najvećim dijelom obilježila nestašica novca. Što čeka budućeg ministra zdravstva?

- Zdravstvo je područje koje svakoga dira, bez obzira na godine ili društveni status. Bolesni, pak, uvijek očekuju maksimum, što je teško pružiti dok je gospodarsko stanje teško. Novi će se ministar suočavati s istim problemima kao i ja: kako osigurati novac za razinu zdravstvene zaštite koju imamo, a posebno kako osigurati novac za ono što želimo imati.

• Što biste istaknuli kao Vaše uspjehe?
- Svakako je najveći uspjeh to što su lijekovi i ortopedska pomagala oslobođeni poreza na dodanu vrijednost, potom uvođenje referentnih cijena lijekova, čime su smanjeni troškovi za medikamente, a smanjili smo i zdravstveni dug sa četiri milijarde kuna na tri milijarde. Pri tome je bitno napomenuti da zdravstvo potražuje otprilike onoliko koliko i duguje. Uspjeh je i uvođenje bolničkih proračuna, kao i stvaranje konačnoga popisa zdravstvenih osiguranika.
• Mislite li da će novi ministar provesti reformu zdravstva onako kako ste je Vi zacrtali?
- Strategiju reforme zdravstva stvarali su, između ostalih, i predstavnici stranaka koje su pobijedile na nedavnim parlamentarnim izborima, a neki od njih su se i posebno angažirali. Primjerice, Željka Antunović i Snježana Biga-Friganović. Vjerujem da će nacrt te strategije biti dobra osnovica za razvitak hrvatskoga zdravstva u budućnosti, jer je rađen prema pravilima struke, a ne politike.
• Kakav bi, prema Vašemu mišljenju, trebao biti novi ministar zdravstva?
- Svakako bi trebao posvećivati pozornost struci, a mora biti i netko tko će zdravstvu osigurati dovoljno novca. To je bio moj problem, a s njime će se suočiti i moj nasljednik.
• Novi ministar zdravstva trebao bi također biti liječnik, ili je možda vrijeme za političare?
- U mnogim europskim zemljama na čelu zdravstva nisu liječnici. Međutim, to su sustavi koji su vrlo stabilni i uhodani, jer su građeni desetljećima. Kada se tamo promijeni čelni čovjek zdravstva, nema većih potresa, pa nema niti potrebe da ministar bude čovjek iz struke. S obzirom da je Hrvatska mlada država, možda bi bilo dobro da zdravstvo još neko vrijeme vodi liječnik.
• Čime ćete se baviti kada napustite ministarsko mjesto?
- Radit ću što i do sada, s tom razlikom što ću u bolnici raditi puno radno vrijeme, a ne samo dva dana tjedno. Vratit ću se na Internu kliniku KBC-a Rebro, na mjesto predstojnika, što sam bio i prije nego što sam postao ministar. Vraćam se i svojim studentima, a imat ću i više vremena za obitelj, s kojom nisam bio mnogo u posljednjih deset godina koliko sam u politici.

Tanja Tolić