Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula prokomentirao je za Glas Amerike sadržaj i značaj državničkih susreta, koje je prošloga petka u Zagrebu u povodu inauguracije hrvatskoga predsjednika Stipe Mesića imala američka državna tajnica Madeleine Albright.

• Što za Hrvatsku znači njezin posjet, drugi u ovoj godini?
- Gospođa Albright je, s cijelim nizom sugovornika, htjela dati do znanja da demokratizacija ne može biti politički monopol samo dijela vlasti, ili vlasti kao takve. Demokratizacija do koje je i nama stalo, mora biti na neki način izraz želje cijeloga društva.
• Kakve su stavove u razgovorima iznijeli predstavnici hrvatske vlasti američkoj državnoj tajnici?
- Vlada je uputila parlamentu prijedlog izmjene odredaba Zakona o obnovi i Zakona o područjima od posebne državne skrbi, u onim elementima koji su se mogli tumačiti kao diskriminatorski, odnosno, kao dijelovi zakona koji dovode u različit položaj određene skupine ljudi koji se žele vratiti u Hrvatsku. Želim vjerovati da će na sljedećoj sjednici Sabora, ili na prvoj nakon nje, biti prihvaćene izmjene, i da će s te strane otpasti prigovori da Hrvatska ne tretira jednako svoje građane.
• Madeleine Albright čula je u petak uvjeravanja s hrvatske strane o novom kursu hrvatske politike prema Den Haagu.
- Naložio sam našem veleposlaniku pri Ujedinjenim narodima, gospodinu Šimonoviću da potpiše protokol kojim se regulira status Ureda Međunarodnog kaznenog suda ovdje u Zagrebu, što je prethodna Vlada na neki način odgađala potpisati. I na taj način želimo signalizirati Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu da smo spremni na otvoren dijalog.
• Predstavnici hrvatske vlasti tijekom razgovora s američkom državnom tajnicom najavili su promjene i na planu odnosa s BiH.
- Jasno smo dali do znanja da namjeravamo i dalje slati pomoć Hrvatima u BiH, ali to ćemo raditi daleko transparentnije ovdje u Hrvatskoj i na način koji neće ugrožavati stabilnost BiH kao države.
• Posebna tema u hrvatsko-američkim razgovorima bio je odnos nove hrvatske Vlade prema Jugoslaviji.
- Željeli smo također istaknuti da istočnije od naših granica vidimo problem koji se zove vlast Slobodana Miloševića. Zajedničko nam je stajalište da Milošević mora što prije biti onemogućen da izazivanjem kriza produžava vijek svoga političkog djelovanja u Srbiji, no izbori u Hrvatskoj ne mogu biti dovoljni. Želimo vjerovati da će se i predstavnici srbijanske oporbe, koji su se u petak našli ovdje u Zagrebu, što nam je također drago, vratiti u Srbiju i da će moći predstaviti vlastitom narodu mnogo vjerodostojniju političku platformu od ranijih pokušaja.