Rješavanje pitanja poluotoka Prevlake, njegova uključivanja u državno-pravni sustav Hrvatske i sudbina promatračke misije UN-a na tom području pitanja su kojima će se ove godine hrvatska diplomacija intenzivno baviti. O tome smo razgovarali s dr. Ivanom Šimonovićem, stalnim predstavnikom Hrvatske pri UN-u.

• Što se trenutačno događa s Prevlakom? Kad će i taj dio hrvatskog državnog teritorija biti u sastavu hrvatske države?
– Poznato je da je Prevlaka označena kao sastavni dio Hrvatske i odlukama Badinterove komisije, ali i relevantnom rezolucijom Vijeća sigurnosti. Prema tome njezina pripadnost Hrvatskoj nije upitna. Već godinama na Prevlaci postoji promatračka misija UN-a, a njezin mandat ističe polovicom srpnja ove godine.
• Hoće li to biti i kraj promatračke misije UN-a na Prevlaci?
– Mislim da se svatko dobronamjeran mora složiti s tvrdnjom da je Hrvatska, kad je Prevlaka u pitanju, pokazala veliko strpljenje, razumijevanje i želju da se to pitanje riješi na miran način. Za nas je Prevlaka sigurnosno, a ne teritorijalno pitanje, i to smo bezbroj puta ponovili u izravnim kontaktima s predstavnicima Beograda, ali i međunarodne zajednice. Mi ćemo i ubuduće izbjegavati radikalnije poteze ili unilateralne korake koji bi mogli sadašnje stanje promijeniti na gore. Ali, u kontaktima s Tajništvom UN-a nastojimo omogućiti hrvatskim državljanima koji tamo imaju zemljište da ga obrađuju i koriste, kao i da hrvatski ribari mogu loviti u teritorijalnim vodama oko Prevlake. Dakle, želimo omogućiti gospodarsko korištenje resursa tog dijela Hrvatske.
• Kakav je stav Vijeća sigurnosti i pojedinih stalnih članica tog tijela UN-a spram Prevlake?
– Činjenica je da su sve dosadašnje rezolucije Vijeća sigurnosti o Prevlaci prihvaćale da je to dio hrvatskog državnog teritorija, a posljednja rezolucija to i izrijekom spominje. Prema tome, Vijeće sigurnosti i njegove stalne članice prihvaćaju to na način koji potvrđuje hrvatska stajališta.
• Ipak, već mjesecima nema izravnih kontakata Zagreba i Beograda oko Prevlake. Može li se očekivati neki pomak na tom planu?
– Službeni je stav Hrvatske da se do daljnjeg pitanje Prevlake rješava u UN-u, uz svesrdnu podršku SAD-a i drugih zemalja. Beograd je trenutačno u političkoj izolaciji zbog događaja na Kosovu. Izravni pregovori Zagreba i Beograda značili bi svojevrsno probijanje te izolacije, a Hrvatska to ne namjerava činiti. Zbog toga će i dalje pitanje Prevlake biti rješavano u New Yorku, a ne u Zagrebu ili Beogradu.
• Premda je s vremena na vrijeme bilo proturječnih izjava, službena Crna Gora uglavnom naglašava da pitanje Prevlake želi riješiti mirno, ne dovodeći u pitanje teritorijalni suverenitet Hrvatske?
– Da, taj stav Podgorice je poznat, ali međunarodno-pravno, Crna Gora ne može sama o tome odlučivati. Ipak, činjenica da su otvoreni granični prijelazi Konfin i Debelo Brdo praktički su odredili graničnu liniju i stav Podgorice u odnosu na Prevlaku.

ALEKSANDAR MILOŠEVIĆ