ZAGREB, 16. ožujka – Ministar obrane Jozo Radoš primio je Vjesnikovu novinarku na razgovor dan uoči njegova odlaska u Veliku Britaniju, kamo je otišao na poziv britanskog ministra obrane Geoffa Hoona. Radoš traži u Londonu britansku potporu ulasku Hrvatske u Partnerstvo za mir, a taj posjet također pokazuje zainteresiranost europskih zemalja za kontakte s Hrvatskom, nakon promjena na parlamentarnim i predsjedničkim izborima. Promjene u Ministarstvu obrane su jedan od najvažnijih uvjeta za ulazak Hrvatske u Partnerstvo za mir.

• Kako biste definirali stanje u MORH-u u trenutku kad ste imenovani ministrom, a kakvo je sada, gotovo dva mjeseca nakon što ste preuzeli možda najvažnije ministarstvo?
- Dva mjeseca je vrlo kratko vrijeme za ozbiljnije pomake, pogotovo za projekt kakav se planira napraviti s MORH-om i Oružanim snagama. Stanje kakvo sam zatekao kad sam došao razlikuje se od sadašnjega, ako smijem reći, uglavnom u psihološkom smislu. Dolaskom civilne strukture na čelo Ministarstva, pa i valom depolitizacije klime koja se ovdje osjeća, popustila je naglašena politizacija odnosa, kao i međusobni zazor koji se među ljudima osjećao. A to je sve bio plod naglašenoga političkog pritiska i odnosa moći koji su onemogućavali da se u ovome ministarstvu razviju normalni, slobodni i kreativni odnosi. U tom se smislu već osjeća promjena, iako to, budući da se radi o vrlo osjetljivim stvarima, može samo biti moj dojam.
 

• Idu li promjene po planu, odnosno onako kako su zamišljene?
- Promjene koje smo odlučili napraviti uglavnom idu po planu i ritmom koji smo postavili. Još nismo imenovali pomoćnike za sve sektore, a to je plod pomalo usporenog dogovaranja među vladajućim političkim strankama, ali i to ćemo riješiti vrlo brzo. Za globalne promjene preustroja postavljeni su rokovi, u fazi je izrada plana preustroja i ti se poslovi ostvaruju kako smo željeli.
• Upravo smo u jeku afere lažnih vojnih invalida, među kojima se spominje i nekolicina javnosti poznatih generala. Vi ste se založili za reviziju invaliditeta, no, jeste li zapravo bili šokirani tim otkrićem?
- Proces umnožavanja ratnih vojnih invalida vrlo je intenzivan zadnjih nekoliko godina. Još kao zastupnik u Saboru bio sam svjedokom izjava vodećih ljudi udruga vojnih invalida da je broj od oko 15.000 vojnih invalida oko 30-40 posto veći, a danas je taj broj još dvostruko povećan. Zato se taj negativan trend, koji se događa kad nema prave kontrole, odrazio i na vojsku i na ljude koji rade u MORH-u. Iznenađuje me činjenica da su među njima i najviši časnici, a to, ako je točno, baca vrlo loše svjetlo na te ljude. Naravno, konačan sud o tome može se dati tek kad se to doista utvrdi kao činjenica. Mislim da zato treba među svim ratnim vojnim invalidima provesti reviziju. Naravno, revizija je uvijek vrlo kompliciran problem i treba imati mnogo političke snage da se ona provede. Jedan takav pokušaj se nasukao uz puno unutarnjih sukoba, a vrlo malo konkretnih rezultata.
• Jeste li zadovoljni izborom generala pukovnika Petra Stipetića, kojega je imenovao predsjednik Stjepan Mesić za načelnika Stožera Oružanih snaga RH?
- Stipetić je vrlo iskusan, ugledan i stručan časnik i nemam ništa protiv tog imenovanja. Ono na što sam imao prigovor je prethodno špekuliranje o tome, što je otežalo položaj prethodnom načelniku Glavnog stožera i to je tehnologija koja je nedopustiva. To me osobito smetalo, jer nisam želio da se bilo kakvim promjenama u Glavnom stožeru narušavaju tamošnji odnosi. Budući da te odnose nisam do kraja poznavao, te promjene nisu bile moj prioritet. No, mislim da će general Stipetić taj posao obavljati na najbolji mogući način, a pogotovo što je to imenovanje bilo plod usklađenih dogovora vodećih ljudi nove vlasti.
• Najavili ste smanjenje vojske za oko 30 posto. Smatrate li da to neće utjecati na spremnost i borbenu gotovost HV-a?
- Smanjenje broja profesionalnih vojnika u HV-u je na neki način, kad se slobodno govori u raznim krugovima, gotovo prihvaćena stvar. Otpora je bilo zato što se u razdoblju prije smjene vlasti o tome nije smjelo javno govoriti. O tome nema spora.
• Riječ je o smanjenju za oko 12.000 profesionalnih vojnika?
- Postavili smo okvire smanjenja broja profesionalnih vojnika od jedne trećine do jedne četvrtine. Po sadašnjem sastavu, to bi značilo maksimalno desetak tisuća vojnika, negdje od šest do devet tisuća profesionalnih vojnika. Hrvatska je glede odnosa broja vojnika i broja stanovnika u gornjem dijelu tablice u Europi. Dakle, u skladu s organizacijom vojske u demokratskim zemljama, Hrvatska treba doći u okvire koji su uobičajeni u zemljama NATO-a. To neće dovesti do smanjenja borbene gotovosti, ako se taj proces dovoljno pažljivo izvede, a ne naprečac, i ako posljedica smanjenja ljudstva bude modernizacija Oružanih snaga HV-a. U novom proračunu MORH-a, 70 posto čine troškovi za ljude, dakle plaće zaposlenih. Kad bismo uspjeli postići to da plaće zaposlenika čine 50 posto ili manje ukupnog proračuna, otvorio bi se veliki prostor za modernizaciju, tehničko opremanje i osuvremenjivanje i MORH-a i Oružanih snaga, a to bi pojačalo i borbenu snagu HV-a.
• U sklopu štednje je najavljeno i to da bi od dosadašnjih oko 2000 službenih automobila MORH-a ostalo dvjestotinjak. Je li to točno?
- Naredio sam da se napravi pregled svih automobila u MORH-u i njih je negdje oko 2300. Po nekim prijašnjim pravilnicima, koji nisu nikad stupili na snagu, a i po mojim grubim procjenama, MORH-u i Oružanim snagama je potrebno možda od 200 do 300 automobila. Ta će racionalizacija vrlo brzo biti učinjena u skladu s Vladinom odlukom. Dao sam da se izradi pravilnik o korištenju automobila i mislim da će konačni broj biti u okvirima o kojima govorim.
• Je li najavljeni vojni rok od pet mjeseci dovoljan da hrvatski vojnik nauči sve što treba?
- Svi razgovori koje sam vodio sa stručnim ljudima, mišljenja koja sam od njih dobio i komparativne analize u prvoj, početnoj fazi pokazuju da je taj rok dostatan da vojnici dobiju dobru obuku. Hoće li to u konačnici biti četiri, pet ili šest mjeseci, odlučit će podrobne analize. Uz dobru organizaciju obuke, dobru opremu, to je dovoljno da se postigne potreban stupanj obučenosti.
• Izjavili ste da će financiranje hrvatske komponente u BiH biti transparentno i da će se ostvarivati posredstvom institucija BiH. Što to znači i kada će se potpisati sporazum o tome?
- Za posjeta američke državne tajnice Sarajevu, ja sam, u ime hrvatske Vlade, odnosno MORH-a, deklarirao spremnost Hrvatske da vojna pomoć hrvatskoj komponenti Vojske Federacije ide posredstvom tzv. stalnog komiteta za vojna pitanja. To tijelo postoji u Daytonskom sporazumu, ali dosad nije ozbiljnije funkcioniralo. U roku od dva mjeseca od toga dana trebali bismo s Vladom Federacije potpisati sporazum o tehničkoj realizaciji te naše spremnosti, a tu je spremnost izrazila i američka vlada, koja na određeni način financijski pomaže sve vojne komponente u BiH. U konačnici tog sporazuma je da vojna pomoć svim vojnim komponentama u BiH bude kontrolirana posredstvom toga stalnog komiteta za vojna pitanja. Time bi se i naš položaj bitno olakšao, jer se i hrvatskoj Vladi, a pogotovo MORH-u, svih ovih godina upućivalo pitanje koje se ticalo pomoći hrvatskoj vojnoj komponenti u Federaciji.
• Što je s najnovijom pričom o tome da će hrvatska Vlada ove godine smanjiti financijsku pomoć HVO-u za oko 56 posto?
- U prijedlogu proračuna na tim stavkama pomoći hrvatskoj komponenti Vojske Federacije, ali i na stavkama pomoći za invalide i socijalnu skrb, a to se svodi na pomoć obiteljima poginulih i invalida rata u BiH među Hrvatima, te su pomoći prepolovljene. Takav je prijedlog Vlade, a Sabor će donijeti odluku o tome koliki će biti ukupan iznos.
• Kada će biti poznati konačni podaci o tome koliko je novca odlazilo u BiH budući da je Državna revizija tek počela analizirati dokumentaciju? Je li uopće moguće pouzdano utvrditi točne podatke i iznose?
- Više-manje, ti podaci postoje, a ono što eventualno može biti problematično, a ne čini najveći dio stavke, materijalni su izdaci koji su se ticali Hrvata u BiH, a bili su uklopljeni u ukupne materijalne izdatke. Financijski transferi su evidentirani i oni postoje te su poznati i MORH-u i Vladi. Dio tih troškova je išao s općih stavki MORH-a, a vjerojatno i ostalih ministarstva i njih je teško dijeliti. Tu se ne radi o velikim svotama, a najveći je dio tih izdataka poznat hrvatskoj Vladi.
• Ovogodišnja proračunska sredstva namijenjena MORH-u su smanjena za 15,6 posto.
- Da, u prijedlogu proračuna smanjenje je 15,6 posto u odnosu na izvršenje lanjskog proračuna, ne u odnosu na plan. To je bitno smanjenje, a kad se iz proračuna MORH-a izbaci sve što po logici stvari tu ne pripada, poput skrbi o prognanicima ili troškovi za izgradnju cesta, onda je to još uvijek smanjenje od oko 10 posto. Bit će vrlo komplicirano uštedjeti 10 posto na poslovanju MORH-a budući da su plaće MORH-a, koje sada čine oko 70 posto, fiksne i njih se ne može smanjivati, pogotovo što je dio tih plaća ispod plaća ostalih korisnika državnog proračuna. Dakle, kompletan trošak i ušteda se moraju postići prije početka smanjivanja broja zaposlenika, a to je duži proces. Potpuna ušteda se mora postići na materijalnim troškovima, a dio tih troškova je opet fiksan, poput troškova za energiju, hranu, odjeću..., pa će se ušteda morati postići u tehničkom opremanju.
• I školovanju budućih kadrova...
- Da, bojim se, dijelom i u tome, tako da će ova godina na neki način biti godinom izostanka kapitalnih investicija. To nije dobro, ali nadamo se da ćemo je premostiti, a da nećemo dovesti u pitanje ni obučenost niti borbenu sposobnost HV-a.

ANDREA LATINOVIĆ