Zastupnički dom Sabora u četvrtak je prihvatio izmjene Ustavnog zakona o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina, oko čega se u zadnje vrijeme vodila žestoka polemika. Što o tome kaže saborski zastupnik talijanske manjine dr. Furio Radin?

• Jeste li zadovoljni izmijenjenim Zakonom?
- Zadovoljan sam zato što se prvi put nabrajaju sve manjine iz popisa 1991. i zato što je rješenje provizorno, jer Vlada u roku šest mjeseci mora ponuditi integralno rješenje. Zadovoljan sam i zato jer su ukinuti kotarevi Glina i Knin koji su bili rješenje iz prošlosti. A bit ću potpuno zadovoljan kad se u Zakon uvrsti i model manjinske samouprave.
• Što će manjine dobiti izmijenjenim Zakonom?
- Dobit će nešto konkretno kad se u Ustavni zakon uvrsti manjinska samouprava koja mora predstavljati rješenje koje nije teritorijalno, već funkcionalno, kao što ga imaju Mađarska i Slovenija.
• Znači li to da je ovo tek privremeno, kompromisno rješenje?
- Obvezali smo Vladu da izradi integralni prijedlog Ustavnog zakona, jer mnoge stvari u tom zakonu nisu jasne, od terminologije do toga da je suvišno zvati ga Zakonom o ljudskim pravima, kad samo jedan članak govori o tome, a svi ostali o manjinskim pravima. No, najvažniji razlog zašto smo obvezali Vladu je taj što smatramo da nije artikulirana manjinska samouprava, tj. način ostvarivanja kulturne autonomije.
• Hoće li izmijenjeni Zakon olakšati ulazak Hrvatske u euroatlantske integracije?
- Hoće. Što se tiče Partnerstva za mir, mislim da to i nije bio uvjet. Ti su zakoni važni prije svega za nas same. Kad kažem ti zakoni, mislim na paket zakona, jer su daleko važniji Zakon o školstvu i Zakon o uporabi manjinskog jezika i pisama.
• Jeste li zadovoljni i prihvaćanjem Zakona o uporabi manjinskog jezika i pisma te Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina?
- Vrlo sam zadovoljan prihvaćenim Zakonom o obrazovanju na jezicima manjina, jer su skoro sve naše primjedbe prihvaćene. Kod Zakona o uporabi manjinskog jezika su intervencije bile veće, ali je i tim Zakonom talijanska zajednica zadovoljna. On će biti to bolji što će se politički sustav više decentralizirati. Što će veća biti samouprava, to će Zakon imati veću snagu.
• Što je pozadina odbijanja Županijskog doma da uvrsti promjene Ustavnog zakona o pravima manjina?
- Postoje dvije teorije. Po prvoj, u Županijskom domu većinu ima HDZ koji se ne slaže sa Zakonom, pa je razumljivo da se postavljaju prepreke. Po drugoj, potez Županijskog doma je izraz želje Doma da ga se više uvažava, jer postoji mišljenje da je on nepotreban. Mislim da su obje teorije točne.
• Kako komentirate polemiku oko toga između Tereze Ganze-Aras (LS) i Mate Arlovića (SDP), to više što ste i sami imali polemiku s Arlovićem oko Ustavnog zakona?
- Izbjegavao sam komentirati moju polemiku s Arlovićem, pa nemam potrebe komentirati ni njegovu polemiku s Terezom Ganza-Aras.
• Otkud strah da bi izmjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina stvorile temelji za neku buduću političku autonomiju, čega se boje neki iz ove vlasti, kao i bivša HDZ-ova vlast?
- To je vjerojatno izraz emotivna naboja što ga ima riječ autonomija u Hrvatskoj zbog događaja u 19. stoljeću. Izbjegavam govoriti o autonomiji vezano uz manjinsko pitanje, osim u značenju kulturne autonomije koja je i u Ustavu. Odbijam to ne zato jer sam protivnik autonomije, već zato što ne želim da se to pitanje prelama preko leđa manjina. Većinski narod se mora dogovoriti o tome koliko će političke moći decentralizirati. Decentralizacija nije ništa drugo nego sinonim za autonomiju, a autonomija nije ništa drugo nego približavanje što više moći odlučivanja pojedincu i lokalnoj sredini u kojoj živi. Sve druge definicije autonomije veliko su manipuliranje.

ANDREA LATINOVIĆ