ZAGREB, 18. svibnja - »Pojava dr. Vesne Pusić na hrvatskoj političkoj sceni pravo je osvježenje«, reći će jedan ugledni politički analitičar nakon nedavnih zagrebačkih izbora, na kojima je HNS, na čelu s dr. Vesnom Pusić, postao, mnogi su ocijenili, moralnim pobjednikom izbora. Do nedavno apsolutno marginalizirana politička stranka sa samo nekoliko postotaka među glasačima i niskim rejtingom, postala je apsolutnim fenomenom hrvatske politike. Politička zvijezda dr. Vesne Pusić zasjala je, zacijelo pomrsivši konce mnogima koji to nisu ni sanjali...

• Jedna novinska anketa pokazuje da bi oko 20 posto Zagrepčana željelo upravo Vas za gradonačelnicu. Laska li Vam to?
- Da, lijepo je to čuti, ali rezultati izbora su ipak rezultati izbora. Prema tome, to je jedini kriterij koji je bitan i ja prihvaćam rezultate izbora.
• Ostajete li pri svojoj tvrdnji da mjesto predsjednika zagrebačke Skupštine treba pripasti HNS-u? Ima li u vezi s tim kakvih promjena ili novih dogovora?
- Iskreno rečeno, službeno ne znam, zato što sve što znam o dogovorima unutar »Zagrebačke alternative«, znam iz novina. Jer, oni nama se još nisu javili na temelju prijašnjih dogovora. Još nismo službeno razgovarali o mogućoj suradnji. Po onome što se vidi iz novina, »Zagrebačka alternativa« smatra da njezine stranke trebaju dobiti i gradonačelnika i predsjednika Skupštine, a da HNS ne treba sudjelovati u izvršnoj vlasti ni na koji način te da bismo, što se tiče zakonodavne vlasti, mi trebali imati potpredsjednika Skupštine. To nam nitko ne može ni dati niti oduzeti, jer to nam pripada i u najekstremnijim uvjetima i utemeljeno je na rezultatu izbora. Ono što je sporno među nama, jest treba li HNS, na temelju izbora, imati predsjednika ili potpredsjednika Skupštine, ali nije sporno da bismo jedno od toga trebali imati. Ako je istina što se čini iz medija, HNS-ov stav će biti da ćemo sudjelovati u onim oblicima rada u Gradskoj skupštini, gdje se zaista očekuje rad, poput odbora, a da ćemo se od »pozicija časti« - da ih tako nazovem - suzdržati.
 

• Zašto je Dražen Budiša tako grubo, potpuno netipično za njega, reagirao na Vaše izjave, nazivajući Vas nezajažljivom i neobjektivnom? Kako komentirate njegovu izjavu o tome da će, nastavi li se ta polemika, »podrobnije progovoriti o profilu stranke koja se zove HNS«? To je zazvučalo poput nekakve prijetnje...
- Ne znam što je time mislio, ali to je jedna rasprava u kojoj bih vrlo rado sudjelovala. Ako ima stranka i tim ljudi s jasnijim i prepoznatljivijim političkim stavom, onda je to HNS, i teško bi se takvo što, a to je dokumentirano i u tekstovima, moglo naći negdje drugdje. Zaista bih silno željela sudjelovati u jednoj takvoj raspravi. Ne znam što je time htio reći. Možda je naprosto htio da to zvuči kao nešto prijeteće.
• Možda Budiša zna nešto o HNS-u što ni Vi ne znate ili ne želite javno reći?
- Ono što politički mislim, vjerojatno je više od drugih napisano i dokumentirano i to ne samo u intervjuima, javnim nastupima već i u mojim knjigama i nizu članaka koje sam napisala. U tom pogledu, nema nikoga tko je opširnije i podrobnije izložio svoje političke stavove.
• Budiša je čak poručio da HNS može otići u oporbu, ako smatra da je HSLS nastavak HDZ-a i upravo Vam je zbog te izjave najviše zamjerio.
- Nije na Budiši da odluči gdje će biti HNS, već na nama. Ali, ja sam još 1997. godine, kada su me još mnogi zbog toga napadali, napisala tekst o drugoj tranziciji pod nazivom »Mediteranski model i kraj autoritarnih režima«, gdje sam zagovarala tezu o potrebi mirnog prijelaza, mirne tranzicije iz hadezeovskog u posthadezeovsko razdoblje. Očito je da sam prije drugih zagovarala tezu da državne institucije i država moraju imati kontinuitet. Ono što je upitno i na što se moja primjedba odnosila, stupanj je, odnosno intenzitet tog kontinuiteta i, osim toga, razlika između kontinuiteta u institucijama i u političkim stajalištima. Tu se nas dvoje nismo složili, jer ja smatram da ta vrst kontinuiteta nije potrebna i nije poželjna. No, ono što je sporno, nije razlika u političkim stavovima, nego način i reakcija na političke stavove. Mislim da je to bilo neprimjereno.
• Zašto Vladin povjerenik dr. Josip Kregar ne bi mogao i dalje obnašati dužnost gradonačelnika, kao nekakvo kompromisno rješenje? Možda bi se smirile tenzije između Vlade, odnosno premijera Ivice Račana i predsjednika Stjepana Mesića, koje zapravo već umaraju hrvatsku javnost...
- To je odlično pitanje. I ja mislim da bi to bila dobra ideja i apsolutno bih ju bila spremna podržati. Uostalom, to je ionako privremeno. U tim okolnostima, kad bismo svi podržali Kregara za gradonačelnika u ovom privremenom razdoblju, sve stranke bi imale obvezu sudjelovanja u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i podijelili bismo odgovornost. Ona ne bi bila samo na jednoj stranci. Mislim da bi to bilo racionalno rješenje za prijelazno razdoblje. Ali, naravno, to je rješenje koje može funkcionirati isključivo ako se sve stranke slože s njim.
• Držite li da je realna premijerova najava o smanjenju PDV-a na 19 posto?
- Vlada o tome upravo raspravlja i treba pričekati. Premijer nije eksplicitno inzistirao na tome, nego je rekao da je to jedna od mogućnosti koja se razmatra. Nisam sigurna da će se to predložiti.
• Previše se napuhuju razlike između Predsjednika i Vlade, rekli ste nedavno. Možete li to pojasniti? Je li točno da još nema konsenzusa o budućim ovlastima predsjednika Mesića?
- Nema konsenzusa u tom smislu da Vladina skupina za Ustav još nije konačno definirala smisao tih stvari, kakav bi bio prijedlog preraspodjele i nije sjela sa članovima Predsjednikove skupine da to zajednički razmotrimo. U tom smislu nije postignut konsenzus, a ne u smislu da se netko svađa o tome ili da netko hoće jedno, a netko drugo. To još nije dogovoreno, imamo sastanak sljedećeg tjedna. Mislim da je važno reći da je pitanje raspodjele ovlasti između Predsjednika i parlamenta jedno od šest pitanja za koje smatram da u Ustavu treba modificirati. To nije jedina tema, pa čak nije ni najvažnija.
• Vi ste do sada u svom političkom djelovanju pokazali da ste beskompromisni, odlučni i da niste skloni zataškavati neke stvari, odnosno glumiti lažno jedinstvo u vladajućoj šestorici. Imate li zato problema u vladajućoj koaliciji?
- Nemam osjećaj da imam problema. Moji politički stavovi su utemeljeni na nekoliko klasičnih ideja: ideja pravne demokratske države i u tom pogledu beskompromisnosti o pravnoj državi. Smatram da država ne može funkcionirati, ako nije utemeljena na zakonima, donesenim u demokratskom postupku. Uvjerena sam da je u modernoj državi institucija građana nešto što je zakonski definirano i ljudi, koji su različiti po svim karakteristikama, politički moraju biti jednaki pred zakonom, kao i da im pripadaju jednaka zakonska prava. To su moja temeljna uvjerenja. Ja ih možda po načinu katkad energično branim, ali po sadržaju, to su temeljni stavovi.

Andrea Latinović