Tokom prvog tromjesečja nove Vlade, ministar prosvjete i sporta dr. Vladimir Strugar iznio je niz obećavajućih planova, ali većina ih je zasad daleko od provedbe. Školski sindikati upozoravaju da najavljene promjene Vlade nisu zahvatile Ministarstvo prosvjete, izmjene zakonâ o osnovnom i srednjem školstvu kasne, prosvjetni sustav je u teškoj materijalnoj krizi, a reforma školstva je tek dugoročna vizija koju očekuje postupna realizacija u sljedeće četiri godine. S ministrom Strugarom razgovarali smo o alarmantnom stanju u hrvatskom školstvu.

• Proračun za školstvo ove je godine za 200 milijuna kuna manji. Istodobno država duguje školstvu četveromjesečnu naknadu za materijalne troškove, oko 120 milijuna kuna. Kako škole uopće mogu funkcionirati u takvim uvjetima?
- Škole doista rade u otežanim uvjetima s obzirom na malo novca. Prije nekoliko dana objavili smo podatak da školama dugujemo 140 milijuna kuna. No sad je taj iznos gotovo prepolovljen, čak mislim da je oko 70 posto naplaćeno i vjerujem da ćemo vrlo brzo podmiriti taj dug. Naravno, htjeli bismo da nam Ministarstvo financija omogući da do kraja lipnja, dok traje nastava, ažurno podmirimo sve, jer bez toga škole ne mogu kvalitetno funkcionirati.
 

• Neki sindikalni čelnici progovorili su o samofinanciranju škola zahvaljujući crnim fondovima. Jeste li upoznati s tim?
- Ne znam za postojanje crnih fondova. Ljudi koji o njima u javnosti govore morali bi konkretno definirati što su to crni fondovi. Škola može funkcionirati zahvaljujući novcu koji je dobila u prethodnom razdoblju. Velike su razlike između osnovnih i srednjih škola. Srednje škole mogu imati različite oblike obrazovanja odraslih i one imaju stanovite naknade za to, što je sasvim legalno. Zato iz dijela tih sredstava škole mogu financirati svoje poslovanje. Zgodno bi bilo ne samo pitati ministra kako to ide, već otići u škole i na licu mjesta vidjeti. Škole doista rade na najbolji način i troše koliko imaju. Vjerujem da ništa što one rade nije ilegalno, ali da im je teško - doista jest. I s vremena na vrijeme, naravno, podmire se određeni troškovi.
• Hoćete li formirati povjerenstvo koje bi preispitalo financijsko poslovanje škola?
- Za to nema potrebe, jer škole moraju dati redovite šestomjesečne i godišnje izvještaje. A postoje i revizije koje će utvrditi ispravnost njihova poslovanja. Ne mogu prihvatiti da mi kao Ministarstvo tjeramo nekog u kriminal. I u ovakvim uvjetima škole funkcioniraju, to je nesporno.
• Hrvatska iz bruto domaćeg proizvoda izdvaja samo 3,22 posto za školstvo, što je najniža stopa u Europi, a 85 posto novca odlazi samo na nastavničke plaće. Kako s tolikom financijama kanite realizirati najavljenu koncepciju obveznog devetogodišnjeg školovanja?
- Kad spominjemo promjene u školstvu, ne treba samo govoriti o devetogodišnjem obveznom obrazovanju. U promjenama će biti više inovacija koje će tražiti više novca. Ali, moram jasno reći da se promjene u školstvu ne mogu provesti bez većih ulaganja. Dobra škola nije jeftina škola. Na osnovi dosadašnjeg izdvajanja sigurno ne možemo napraviti veći pomak. Ali, mi projektiramo promjene u školstvu, a u isto vrijeme izračunat ćemo koliko novca za to treba. Sad se, zapravo, ne zbiva nikakva promjena, jer se u nju ne može ići bez većih izdvajanja. Kad Vlada prihvati naše dokumente o promjenama i dokumente u kojima će pisati da za to treba izdvojiti znatno više novca, tad ćemo im pristupiti. U programu Vlade piše da će se postupno izdvajati za školstvo do visine izdvajanja u razvijenim zemljama, pogotovo u zemljama EU, gdje se izdvaja oko šest posto bruto domaćeg proizvoda. Budimo realni, bolje školstvo ne možemo dobiti na osnovu ovako male stope izdvajanja.
• Kako će onda dodatne restrikcije materijalnih troškova i ukidanje paušala od 2.500 kuna po školama pomoći obnovi školstva?
- To su privremene mjere. Ukidanje paušala od 2.500 kuna vjerojatno će biti privremena mjera i sljedeće godine. Naše analize i ono što sada poduzimamo oko štednje ne samo u školi, već i drugim stavkama Ministarstva, daju nadu da ćemo već ove godine djelomice popraviti situaciju. A već u rujnu počet ćemo pripreme za donošenje novog proračuna.
• Što namjeravate poduzeti da biste popravili potcijenjen društveni i mizeran ekonomski položaj prosvjetara bez kojih nema razvoja prosvjete, ni s njom povezanog razvoja znanosti i tehnologije?
- Sigurno je da materijalnim položajem, plaćama i uvjetima rada učitelji zaostaju za drugim djelatnostima i zaposlenicima iste stručne spreme. Učitelji su temeljni nositelji promjena i sve što sada planiramo doista planiramo učiniti s njima. Sad ćemo poslati na javnu raspravu određene dokumente koji govore o promjenama, ali smo svjesni da se te promjene neće ostvariti ako se doista ne poprave uvjeti rada i njihov društveni status, prije svega ako se ne povećaju plaće. Značajniji pomaci na tom planu trebali bi se vidjeti već u proračunu za 2001.
• Je li Prosvjetno vijeće pripremilo tekst za polazišta i odrednice reforme školskog sustava, koji je trebalo dovršiti do kraja svibnja?
- Prosvjetno vijeće će 5. lipnja utvrditi konačan tekst koji će biti poslan na javnu raspravu u sve osnovne i srednje škole. I ovim putem pozivamo sve zaposlene u školama da se prema tom tekstu odnose kritički, da nam napišu svoje primjedbe i sugestije.

Gordan Pandža