Pogoršanje međunacionalnih odnosa u Podunavlju povod je razgovoru s Vesnom Škare-Ožbolt, potpredsjednicom Demokratskoga centra i, za vrijeme bivše vlasti, predsjednicom Nacionalnoga odbora za uspostavu povjerenja. Pitamo našu sugovornicu kako objašnjava porast međunacionalnih napetosti kojih je danas više negoli u vrijeme nakon mirne reintegracije Podunavlja

- Dugo se u hrvatskom Podunavlju nije događalo ništa ozbiljnije ni na gospodarskome planu, niti na pitanju obnove i povratka. Prestao je djelovati i Nacionalni odbor za uspostavu povjerenja, što je sve utjecalo na pogoršanje međunacionalnih odnosa. Nova Vlada mora shvatiti da lokalna tijela vlasti ne mogu sama riješiti probleme, a srpska manjinska zajednica u Podunavlju također mora shvatiti svoju ulogu i početi se integrirati u hrvatsko društvo kao manjinska zajednica.

• Kako to da su se baš sada probudili radikali s obje strane? Mislite li da je to rezultat nekih poteza nove vlasti, koju stradalničke udruge i branitelji optužuju da nekim svojim potezima izjednačuje žrtvu i agresora?
- Ne znam baš je li to povezano s nekim potezima nove vlasti, ali situacija u Podunavlju je sve manje pod kontrolom, a Vlada nije, čini mi se, dovoljno svjesna ozbiljnosti i osjetljivosti toga područja.
• Znači, ne mislite da je to rezultat nekih poteza nove vlasti?
- Ne treba generalizirati stvari. Vlada je na sjednici u Vukovaru donijela odličan paket mjera, koji se tiče razvoja gospodarstva. Mislim da je Vlada tom prigodom trebala dati i ozbiljne političke ocjene, a to znači da se trebala očitovati o incidentima koji su se počeli događati i trebala je pozvati na funkcioniranje pravne države. Vlada je trebala jasno dati do znanja udrugama i stradalnicima Domovinskoga rata, posebno tu mislim na udruge zatočenih i nestalih, da će se i dalje angažirati i uložiti maksimalne napore da se nestali pronađu. Nedostajala je na Vladinoj sjednici u Vukovaru i jasna poruka da će se tražiti suđenje i kazna za zločince koji su počinili genocid nad Vukovarcima, jasna poruka da će Vlada pozvati međunarodnu zajednicu da odlučnije privede pravdi vukovarske krvnike. Bez tako jasnih poruka ne može se ni očekivati da će doći do iskrene i brze normalizacije života na tome području.
• Neki predstavnici Srba naglašavaju da se ni nova vlast nije oslobodila nacionalizma? Kako to komentirate?
- Nemam namjeru kvalificirati niti jednu vlast nacionalističkom ili manje nacionalističkom. Međutim, činjenica je da nova vlast daleko više mora voditi računa o čuvanju nacionalnih vrijednosti postignutih u posljednjih deset godina.
• Nacionalni odbor za uspostavu povjerenja više ne postoji, iako formalno nije ukinut. Mislite li da bi i dalje trebao postojati u tome obliku ili imate neki drugi prijedlog?
- Odbor u takvome obliku više ne bi trebao postojati, jer je njegova uloga u ovome trenutku prevladana. Međutim, sigurno je potrebno osnovati pri Vladi tijelo, koje bi djelovalo na relaciji između Vlade i lokalnih vlasti, a koje bi trebalo biti svakodnevno na terenu, kao što smo to i mi bili. Ovi problemi s kojima se sada suočavamo u Podunavlju, ali i u drugim dijelovima Hrvatske koji su opterećeni ratnim stradanjima, nadilaze mogućnosti lokalnih vlasti. To bi tijelo trebalo imati i provedbene mogućnosti, tako da može provoditi odluke koje Vlada prihvati. To je moja preporuka novoj vlasti.
• Kada ste posljednji put bili sa svojim biračima u Podunavlju?
- Prošli sam mjesec triput bila sa svojim biračima, pri čemu ne računam osnivanje Demokratskoga centra po županiji i u mojoj, petoj izbornoj jedinici. Nastojim i dalje rješavati probleme vezane uz Podunavlje.
• Kako komentirate tvrdnju Milorada Pupovca da su Srbi ključna nacionalna manjina u Hrvatskoj i da kao takvi moraju imati i specifičan status u hrvatskim zakonima?
- Ne bih pravila razliku među nacionalnim manjinama u tome smislu da su jedni ključna manjina, a drugi to nisu, da su jedni manje, a drugi više vrijedni. Svi zakoni koji se tiču nacionalnih manjina u Hrvatskoj išli su za tim da se Hrvatska drži standarda vezanih za manjinske zajednice koji postoje u europskim državama. Mislim da bi srpskoj manjinskoj zajednici bilo korisnije da napravi iskorak pomirenja prema Hrvatima, posebno u mjestima gdje su se dogodile ratne strahote. Isto tako, mislim da bi se Srbi u Hrvatskoj - koji imaju zavidnu razinu manjinskih prava - trebali kod srbijanskih vlasti zauzeti za prava vojvođanskih Hrvata, koji nemaju apsolutno nikakva prava, čak nemaju ni status manjinske zajednice, ni svoje škole, ni pravo na jezik...
• Što kažete na činjenicu da se nitko od srpskih čelnika još nije očitovao o oskvrnuću spomen-obilježja hrvatskim redarstvenicima u Borovu Selu, da nitko od njih još nije položio vijenac na Ovčari i vukovarskom groblju?
- Takav iskorak širine i snošljivosti bio je moj zahtjev njima dok sam bila u Odboru za uspostavu pomirenja i povjerenja. Prošlo je više od dvije godine nakon mirne reintegracije Podunavlja i mislim da su to do sada trebali napraviti. A nisu. Srpska manjinska zajednica takav potez treba učiniti.
• Milorad Pupovac kaže da oni to ne mogu učiniti na mjestu s kojeg Anto Đapić ovih dana šalje Srbima prijeteće poruke.
- Ako Milorad Pupovac želi srpsku manjinsku zajednicu u svakome pogledu integrirati u hrvatsko društvo, izgovor mu ne mogu biti radikalne izjave i poruke koje šalje Anto Đapić.
• S obzirom na to da je Đapić predstavnik parlamentarne stranke, kako ocjenjujete njegov nedavni istup u Vukovaru kad je prijetio Srbima ukoliko dođe na vlast?
- Kao predstavnik parlamentarne stranke i saborski zastupnik, mislim da Đapić mora posebno voditi računa o onome što govori. Međutim, prostor radikalnim izjavama i ponašanju otvara se zato što pravna država nedovoljno funkcionira na tome području. Da su, na primjer, nađeni počinitelji incidenta u Borovu Selu, nitko ne bi imao prostora za radikalizam.

Miroslava Rožanković