Europska unija je u sklopu INOGATE programa u Zagrebu organizirala međunarodnu konferenciju o prednostima Jadranskog naftovoda (JANAF) za prijevoz nafte iz kaspijskog bazena na europsko i svjetsko tržište (završila u petak). Predstavnici Austrije, Azerbejdžana, Gruzije, Hrvatske, Italije, Njemačke, Rumunjske, Rusije, Slovačke, Slovenije i Ukrajine suglasili su se da JANAF i luka Omišalj mogu imati veliku ulogu u stvaranju euroazijske mreže naftovoda za 21. stoljeće.
U svezi s tim direktor JANAF-a dipl. ing. Ante Čičin-Šain kaže: »U svjetskom rješavanju izvoza nafte iz zona bogatih nalazišta do otvorenog tržišta javljaju se mnoge alternative. Iz regije Kaspijskog mora jedna od varijanti je: Baku-Supsa naftovodom kroz Azerbejdžan i Gruziju, luke Supsa-Constanza brodovima preko Crnog mora, te od Constanze do Omišlja naftovodima preko Rumunjske, Mađarske i Hrvatske. Kao povoljna dopuna ovog projekta je spajanje Omišlja i Trsta, odnosno dvaju naftovodnih sustava JANAF i TAL (Trans Alpine Line). Projekt je realan i objektivno može zadovoljiti svoje ciljeve što se tiče tehničke mogućnosti izgradnje i ekonomičnosti sa povoljnom tarifom«.

• No, ipak, koliko su realne šanse da kaspijska nafta krene JANAF-om i u kojem vremenskom roku?
- Kako sam već kazao, ovo je jedan od prihvatljivijih putova koji je već izgrađen do Supse, a od Constanze do Omišlja uglavnom ide postojećim koridorima kroz Rumunjsku, Mađarsku i Hrvatsku. Već je postignuta duboka suglasnost između rumunjskih i hrvatskih partnera, a sa mađarskom stranom potrebno je još dogovarati. U slučaju potpunog zajedničkog usklađenja i potpisivanja ugovora o transportu nafte, gradnju sustava i financiranje cijeli posao mogao bi se završiti u roku od maksimalno dvije godine.
 

• Jesu li poznata stajališta SAD, EU i Rusije u svezi s tim projektom?
- Svaka od ovih zemalja ima svoje gledanje na taj smjer transporta. Ruska strana ima svoj program, a isto tako i SAD i EU sa manjim razlikama. Tko bude brže reagirao moći će prije stupiti na transportno tržište. U pitanju su velike količine bogatog područja naftom pa i u budućnosti ima mjesta za više projekata. JANAF se opredjeljuje za svaku od varijanti gdje se može uključiti sa svojim sustavom i naš interes je da se čim prije započne sa jednom od alternativa.
• Koja je trasa najizglednija: od rumunjske Constanze preko Vojvodine ili ona kroz Mađarsku?
- To je isključivo međunarodno političko pitanje: trasa kroz Vojvodinu je kraća i vodi preko postojećih naftnih koridora dok je kroz mađarski teritorij nešto duža i potrebno je graditi novu trasu do rafinerije Szaszalombatha. Ne radi se o većem tehničkom ili financijskom problemu, pa je izbor tog dijela trase isključivo u nadležnosti političkih stavova investitora.
• Postoji li opasnost, u slučaju varijante kroz Mađarsku, da kaspijska nafta zaobiđe JANAF te preko Slovenije ide u Trst?
- JANAF se s lukom Omišalj pokazao kao nezaobilazan dio trase Kaspijsko more - Jadran zbog svojih mnogih prednosti za izvoz sirove nafte, pa kod toga nema utjecaja ili posljedica iz izbora prethodnog dijela trase.
• Što je s tzv. američkom, konkurentskom, trasom gradnje naftovoda za kaspijsku naftu kroz Tursku do Mediterana?
- Mogućnost izgradnje naftovoda: Baku- Ceyhan (turska luka na Mediteranu) je također jedna od alternativa. Svaka ima svoju cijenu, mogućnost izgradnje i transportnu cijenu koštanja. Sve je to jako važno kod izbora naftnih putova, kao i političko i sigurnosno okruženje. Mislim da u ovom času ta trasa nema prednosti.
• U kojoj fazi su pregovori za transport ruske nafte, tzv. pravac Ural (Samara) - Omišalj?
- Pravac DružbAdria (Samara-Omišalj) je dugo već u razradi i sada se formira financijska konstrukcija. Poslovi su u tijeku, i očekuju se daljnji zajednički zaključci zainteresiranih zemalja kroz koje prolazi ovaj smjer. Svi glavni problemi su riješeni i usklađeni pa bi trebalo prići finalizaciji posla.
• Što biste odgovorili nekim ekolozima koji se boje za Jadran ako Omišalj postane izvozna luka za rusku i kaspijsku naftu?
- Povećanje količina nafte koje bi se pojavile u Omišlju ne znači i odgovarajuće povećanje ekoloških opasnosti, jer bi se jedan dio nafte izravno prebacivao iz sustava JANAF u TAL, a ostatak većim brodovima u izvoz. Puno manjih brodova koji su i do sada plovili Jadranom (Trst) mogli bi time biti reducirani jer bi vjerojatno nafta većim dijelom dolazila naftovodima.
Kod izvoza nafte iz Omišlja predviđaju se one količine koje su bile predviđene kao ulazne i kod osnovnog projekta. Za te količine predviđene su sve najsuvremenije mjere tehničke i ekološke sigurnosti, danas poznate u svijetu. Svako prolijevanje, pa i ono katastrofalnih razmjera može se zadržati unutar zaljeva Omišalj do evakuacije. Zračna barijera koja zatvara ulaz odnosno izlaz nafte iz zaljeva je danas najmodernije sredstvo takve zaštite, koje se po potrebi može naknadno pojačati sa plivajućom barijerom. Način i tehničke mjere koje se provode u našoj luci Omišalj, uz već dvadesetogodišnje iskustvo operatera na vezu, mislimo da mogu biti jamstvo za sigurnost brodova.

Marko Barišić