Nedavno su tri regionalne stranke, IDS, PGS i SBHS, potpisale u Motovunu deklaraciju o polazištima za ustavno određenje prava na lokalnu i regionalnu samoupravu. Što ona, zapravo, znači za građane, pitali smo Damira Kajina, potpredsjednika IDS-a i saborskog zastupnika.

- Znači to da bi lokalna samouprava bila isključivo rezervirana za buduće gradove, odnosno općine gdje bi se formirale regije, koje bi samim tim obnašale čitav niz poslova u kojima bi regije bile autonomno zastupljene. Tekst motovunske Deklaracije je relativno kratak, a stavlja naglasak na regionalnu samoupravu. Ono što svi mi u regionalnim strankama želimo, a želim vjerovati da to žele i u drugim strankama, to je da već od 1. siječnja sljedeće godine, pri pravljenju novoga državnog proračuna, bude donesen novi zakon o lokalnoj samoupravi, kojim bi se na lokalnu razinu spustio cijeli niz ovlasti, ali i novca.

• Čija je bila inicijativa donošenje te deklaracije?
- U posljednje je vrijeme bilo nekoliko susreta regionalnih stranaka, kako bi se pripremila takva deklaracija. Smatramo da će ustavotvorac uvažiti i interese koji se u njoj spominju.
• Lokalna samouprava, decentralizacija i regionalizacija konstante su IDS-ove politike, zbog čega ga je bivša vlast optuživala za separatizam i autonomaštvo. Je li se nakon izbora promijenilo ozračje za raspravu o tim pitanjima u Hrvatskoj?
- Dosta mi je teško to reći, s obzirom na to da sam prije dva do tri mjeseca bio uvjereniji kako će se već do sljedećih lokalnih izbora Hrvatska i regionalizirati. Međutim, danas više nisam u to siguran.
• Zašto? Je li Hrvatska uopće spremna za decentralizaciju, a onda i regionalizaciju?
- Antagonizmi lokalnih elita koje djeluju u današnjim županijskim središtima toliko su snažni da će iskoristiti bilo kakav utjecaj da spriječe promjene ukoliko promijenjeni regionalni ustroj ne bude išao njima na ruku. To se najbolje pokazalo nakon moje izjave o tome da Hrvatska treba biti podijeljena na osam regija. Jasno je da će elite u pojedinim županijama učiniti sve da zaustave promjene. Bit će problema i ako dođe do ukidanja bilo koje općine. Svjesni smo toga. Mislim da će te promjene ići sporo, to više što imamo Zakon o popisu stanovništva koji predviđa da se nikakva teritorijalna promjena ne može dogoditi za vrijeme popisa stanovništva, što znači da ćemo u nove izbore ići na stari način. Možda se može promijeniti izborni zakon o lokalnoj samoupravi, ali to ništa konkretno ne rješava.
Kako sada stvari stoje, očito je da se ne može više odlučivati samo iz Zagreba i pojedinih ministarstava, jer to je postalo kočnicom bilo kakva razvoja Hrvatske. Ako se želi sačuvati socijalni i gospodarski mir, novoj bi vlasti bilo najbolje da državu što prije decentralizira.
• Ima li otpora decentralizaciji unutar vladajuće šesteročlane koalicije?
- Moguće je da ima takvih otpora. Jer, neki su lideri vladajuće šestorice dali naslutiti da ne mogu unaprijed jamčiti kako će se njihovi klubovi postaviti oko regionalizacije i novoga teritorijalnog ustroja Hrvatske, te oko mogućih ustavnih izmjena kojima bi se ta pitanja morala regulirati. Međutim, želim vjerovati da će na kraju doći do konsenzusa između predsjednika Hrvatske, Vlade i svih drugih oko pitanja decentralizacije zemlje.

Andrea Latinović