Kada je nedavno predstavio Akcijski plan za pomoć turizmu u 2010. godini, većina se stručnjaka samo nasmijala odmahnuvši rukom i poručivši da se ni iduće godine neće načeti gorući problemi sektora. »Lagana, zakašnjela, kozmetika«, čest je komentar turističkih operativaca sve uvjerenijih da se u mandatu ministra turizma Damira Bajsa ništa važno neće promijeniti. Sam Bajs uvijek će istaknuti da je prije svega političar, a tek onda sve ostalo. S ministrom smo među ostalim razgovarali o protekloj sezoni, njegovom razbuktalom ratu s hotelijerima, ali i bankovnim analitičarima koji su ove godine predviđali krah sezone.

• Koliko vam je proračunskog novca namijenjeno za iduću godinu?
- Manje nego prošle godine i jedino mogu reći da je pred nama još jedan težak ispit. Lani smo - dakle, za ovu proračunsku godinu - dobili 236 milijuna kuna, dok nam je za 2010. namijenjeno 226,6 milijuna kuna. Neke smo stavke morali smanjivati, a one važnije smo - poput promidžbe, odnosno pripreme turističke sezone 2010., stavke za koje smatramo da su najvažnije za dobro funkcioniranje iduće godine - povisili.
• Jeste li tražili više novca s obzirom na uspjeh protekle sezone?
- Sva su ministarstva, osim nekoliko njih, dobila nešto manje novca nego lani. No unatoč tome, ponavljam, izdaci za neke važnije stavke bit će povećani na štetu nekih, u ovom trenutku manje urgentnih akcija. Nitko ne sumnja da će iduća sezona biti vrlo teška i složena, možda čak i kompliciranija od ovogodišnje. Razlozi su jednostavni. Francuska će, recimo, utrostručiti proračun za turističku promidžbu - za to će potrošiti 100 milijuna eura. U tome će ih vjerojatno pratit i Italija te druge zemlje Sredozemlja. Iako smo mi, kada je riječ o 2009., reagirali prije svih ostalih, turističke velesile poput Francuske, Italije, Španjolske i Grčke, koje raspolažu s neusporedivo većim budžetima, ne mogu si dopustiti da treću godinu uzastopce završe u minusu.
 

• Zašto se ne razmišlja ovako: turizam nam je bitan, i ove je godine donio sedam milijardi eura, idemo u njega uložiti više, pa će nam se više i vratiti?
- Svaki se ministar bori za svoj resor, ali svi znamo kakva je situacija u državi. Proračun Ministarstva turizma je 60 ili 70 posto viši nego prije dvije godine, kada sam došao na ovo mjesto, i to doista izgleda impresivno. On, međutim, i dalje iznosi dva promila državnog proračuna, pa je moj posao kao ministra turizma da s ta dva promila brinem o 16, 17 ili 18 posto BDP-a. Ove smo godine u tome i uspjeli. Volio bih da raspolažemo s više proračunskog novca, ali ćemo se i s postojećim boriti da ostanemo konkurentni. Pred hrvatskim je turizmom zadatak kakav nema nitko drugi. Druge će receptivne zemlje, recimo, masovno pozivati svoje državljane da ostanu na odmoru u vlastitoj državi, a mi se na takvo što ne možemo osloniti jer nam domaći gosti u ukupnim brojkama sudjeluju tek s petnaestak posto.
• S kakvim biste rezultatom bili zadovoljni u 2010.? Ministarstvo turizma još nije objavilo ciljeve za iduću godinu?
- Nijedna država Sredozemlja nije izašla s procjenama za sljedeću godinu. Jedino je UNWTO, Svjetska turistička organizacija, izašla sa najavom da bi iduća godina na svjetskoj razini mogla biti od jedan do tri posto bolja od ovogodišnje. Pritom su naglasili da se najmanji rast očekuje u Europi, najviše od jedan posto. Ne želimo trčati pred rudo, izlaziti s ciljevima i prognozama, kada sve nama konkurentne države čekaju razvoj situacije. Konkurenti, s druge strane, a mnogi su ove sezone imali dvoznamenkaste minuse, također očekuju vrlo neizvjesnu borbu. U turističkim krugovima, osjetio sam to nedavno u Londonu tijekom World Travel Marketa, ne vlada pretjerani optimizam kada je riječ o 2010.
• Pojedini analitičari tvrde da je 2009. bila dobra po fizičkim pokazateljima, ali će podbaciti u prihodu za 10 do 15 posto.
- Idemo se prisjetiti što je bilo prije tri ili nešto više mjeseci. Tada se govorilo da će fizički pokazatelji biti slabiji za 20, čak i 25 posto nego lani, što se nije pokazalo točnim. Onda se govorilo da će prihod biti za trećinu slabiji, pa je ovih 10 ili 15 posto zasad njihov najoptimističniji podatak. Iako u ovom trenutku ne mogu govoriti o tome je li prihod podbacio, znamo neke bitne podatke. Pokazalo se, prije svega, da nije došlo do fizičkog pada posjetitelja. Štoviše, po broju noćenja smo i bolji nego lani. Po tome smo, uz Turke, mediteranski pobjednici dok mnoge druge zemlje imaju velike minuse. Naknadno će se pokazati vrijednost ovogodišnje zarade. Nadalje, govorilo se isto tako da će euro, nakon loše sezone, vrijediti osam kuna, što je također bio promašaj. Volim razmišljati i o prihodovnoj strani konkurencije. Podaci pojedinih središnjih banaka sredozemnih zemalja pokazuju da očekuju iznimno veliki pad prihoda. I neke ankete ovdašnjih hotelijera, koji se često znaju žaliti na prihode, otkrivaju da su rezultati bili bolji od predviđanja. Uglavnom, sektor se pokazuje mnogo optimističnijim od raznoraznih analitičara. Nadalje, u velikom je broju zemalja došlo do masovnih otpuštanja turističkih radnika. Negdje je otkaz dobilo i 15 posto zaposlenih, a kod nas je ove sezone radilo 400 radnika više nego lani. Ispada da tih 400 ljudi nije mnogo, ali kada se to stavi u kontekst svega onoga što se događalo u drugim zemljama, to je odličan podatak.
• Je li i u 2010. najviše računate na Nijemce, Austrijance, Talijane, odnosno primarna, obližnja tržišta?
- Apsolutno, to su naša najvažnija tržišta, pa ćemo se na njih ponovo najviše koncentrirati. Na kraju, Njemačka je najvažnije emitivno tržište cijeloj receptivnoj Europi. Pokazalo se da su se naša ulaganja u Njemačku isplatila. Izvrsni su bili i Austrijanci i Talijani. Jedino su Slovenci pali. Ove smo godine najviše promidžbenog novca potrošili na najjača tržišta i uspjeli smo u onome što nitko drugi nije, a to je da smo povećali udio stranih turista u godini u kojoj su stranci bitno manje putovali u inozemstvo, jer su ih njihove vlade pozivale da ostanu u svojim zemljama. Pad nekih tržišta poput ruskoga, mađarskoga, češkoga i švedskoga kompenzirali smo povećanim brojkama u nama najvažnijim zemljama.
• Je li vas iznenadio velik pad dolazaka domaćih turista?
- Moram priznati da smo očekivali pad domaćih turista. Početni rezultat je bio strašno loš, pad domaćih gostiju bio je i 30 posto, no situacija se počela popravljati nakon naše kampanje »Kad srce kaže...«. Među domaćim ljudima želio sam stvoriti klimu da se ljetovanjem u Hrvatskoj izravno pomaže ne samo hrvatskom turizmu nego i hrvatskoj ekonomiji.
• Hotelijeri i ugostitelji te vlasnici kampova tvrde kako im akcijske mjere ne pomažu nego da bi trebalo smanjiti PDV te fiskalne i parafiskalne namete.
- Porezna reforma jedan je od uvjeta pristupa Hrvatske Europskoj uniji i iduće godine bi se o tome moglo početi raspravljati. Ne treba zaboravit da je u ovom općem povećanju stope PDV-a na 23 posto turizam ostao neokrznut i da mu je ostala stopa od 10 posto. Što se fiskalnih i parafiskalnih rasterećenja tiče, država je Akcijskim planom svoje napravila i jedna smo od rijetkih zemalja gdje je to provedeno u praksi. Druga je stvar što dobar dio tih opterećenja nije vezan uz državu. Hotelijeri od nas traže rasterećenja koja su pod ingerencijom lokalne samouprave.
• Hotelijeri zbog ekonomske situacije i težih uvjeta kreditiranja najavljuju prekid investicija. Tvrde i da je Akcijski plan donesen prekasno, jer su formirali cijene za 2010.?
- U posljednje su dvije godine uloženi silni napori da bi se ovdašnjem turizmu podigla kvaliteta. Očekujemo da će se i 2010., kao i 2011., završavati započeti projekti, a eventualno smanjenje stope investiranja pogodit će nas možda 2012. i 2013. Nadalje, mi našim akcijskim mjerama ne formiramo hotelske cijene. To je isključivo njihova poslovna politika. Pitam se: ako smo u donošenju mjera za pomoć 2010. prvi na Sredozemlju, kako onda možemo kasniti. Na kraju krajeva, te su mjere usuglašene s cijelim sektorom.

Davor Verković