ZAGREB, 25. srpnja - S ministrom za europske integracije i predsjednikom IDS-a Ivanom Jakovčićem razgovarali smo neposredno prije njegova odlaska u Bruxelles, gdje će predstavnicima Europske unije predstavili programe razvoja male privrede u Hrvatskoj.
• Što očekujete od razgovora s predstavnicima EU-a i koliko će se dobiti novca za potporu malom i srednjem poduzetništvu?
- Razgovori u Bruxellesu bit će uvod u jedan proces podupiranja srednjeg i malog produzetništva od strane EU-a. Ne možemo odmah očekivati velika sredstva, jer je pitanje kako bi se ona potrošila. Očekujem da ćemo već sada razgovarati i o konkretnim svotama, i o programima utroška tog novca i o tome kako ćemo ubuduće surađivati. Pritom osobito mislim na iduću godinu kada Hrvatska može očekivati znatnija sredstva, jer je poznato da EU u ovogodišnjem proračunu nema mnogo novca za Hrvatsku budući da je proračun donesen za vrijeme prošlog režima u Hrvatskoj.
• Studija o izvedivosti je prihvaćena, a Europska je komisija prošlog tjedna prihvatila i smjernice za pregovore s Hrvatskom. Jeste li odlučili o pregovaračkom timu za pregovore s EU-om i tko će mu biti na čelu?
- Očekujemo da ćemo za mjesec dana, nakon ljetne stanke, odrediti pregovarački tim, jer je krajnji trenutak da to učinimo. Svakako da će Ministarstvo za europske integracije (MEI) preuzeti znatan dio odgovornosti i koordinirati taj veliki posao, koji nas očekuje idućih mjeseci i godina. Upravo smo u fazi dogovora s Vladom o tome kako sastaviti pregovarački tim te koju mu ulogu i razinu dati. Držim da tim treba biti kombinacija jakog političkog sastava Vlade, dakle Ministarstva vanjskih poslova, MEI-a, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva financija i drugih ministarstva da naše pozicije budu što jače. To je važno, jer i sastav pregovaračkog tima potvrđuje značenje toga velikog posla što nas očekuje.
Naši su odnosi s LS-om i HNS-om zaista izvrsni, međutim, preuranjeno je govoriti o udruživanju, jer je prva prigoda za to propuštena u proljeće
EU je živo zainteresiran da Hrvatska čim prije završi svoje tranzicijsko razdoblje i postane njegovom punopravnom članicom, tvrdi ministar za europske integracije i predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić
Nagađanja o tome da bi se ova Vlada mogla uskoro raspasti, pucanje su u prazno
|
• Uvijek naglašavate da vjerujete da će Hrvatska do 2006. biti spremna za punopravno članstvo u EU-u. Međutim, činjenica je da taj proces ne ovisi samo o nama.
- Mislim da će Hrvatska 2006. biti spremna za ulazak u punopravno članstvo EU-a, jer sam uvjeren da smo sposobni u tom razdoblju prilagoditi svoje zakonodavstvo i gospodarstvo visokim kriterijima EU-a. Istina je da taj proces ne ovisi samo o nama nego i o našim partnerima, jer je EU živi organizam koji doživljava promjene baš ovih mjeseci. Dakle, to će ovisiti i o njegovu unutarnjem ustroju 2.006., ali sam veliki optimist i smatram da je EU živo zainteresiran da Hrvatska čim prije završi svoje tranzicijsko razdoblje i postane punopravnom članicom. Hrvatska je postala demokratskom silom na ovim područjima i nije više samo vojna regionalna sila, kako se prije govorilo, nego je prava demokratska sila. To je prava vrijednost naše zemlje u ovom trenutku.
• Koji su najteži zadaci i »nepopularne mjere« što nas očekuju u pregovorima i prilagodbi zahtjevima EU-a?
- Ako hoćete u raj, morate iz pakla proći kroz čistilište. Na nama je da poduzmemo, a već poduzimamo, mnoge nepopularne mjere koje u stvari znače prilagođavanje gospodarstva europskim kriterijima. Također, mora se jasno riješiti pitanje vlasništva, jer ne može država biti vlasnikom većine gospodarstva u Hrvatskoj. Moramo jasno riješiti tržišnu slobodu, a ne plesti političke igre oko svakoga privrednog projekta, moramo srediti pravosuđe, reformirati zdravstveno i mirovinsko osiguranje... Isto tako, trebamo uvelike zagristi gorku jabuku prilagodbe agrarne politike politici EU-a, što su sve zemlje u tranziciji prošle.
• Kako kao predsjednik IDS-a gledate na odnose u koalicijskoj Vladi? Ima li trzavica i što mislite o nagađanjim o raspadu Vlade?
- Nema spektakularnih problema u šestorici. Odnosi među strankama u svim koalicijskim vladama u svijetu imaju uzlazne i silazne putanje. Mislim da današnja Vlada sve više poprima dimenziju stabilnosti i, nakon početnog uhodavanja u jednoj novoj koalicijskoj realnosti, vjerujem da ova Vlada uvelike može ostvariti ciljeve koje si je zadala i koje su građani, dajući joj povjerenje, tako zacrtali. Mislim da se ti ciljevi, u suradnji s predsjednikom Republike i parlamentom, mogu ostvariti u ovome mandatu. Prema tome, nagađanja o tome da bi se ova Vlada mogla uskoro raspasti, pucanje su u prazno.
l Što je s trzavicama između Ivice Račana i Dražena Budiše i koje su refleksije toga stanja prema svijetu?
- Mislim da su Račan i Budiša raščistili neke nedoumice u svojim odnosima. Hrvatskoj ne odgovara nestabilnost, jer je u položaju da se nametne kao relevantan faktor Jugoistočne Europe.
• Kakve su mogućnosti udruživanja IDS-a s LS-om i HNS-om i s kim ćete izaći na lokalne izbore?
- Naši su odnosi s LS-om i HNS-om zaista izvrsni, međutim, preuranjeno je govoriti o udruživanju, jer je prva prigoda za to propuštena u proljeće. Sada se svi pripremamo za lokalne izbore na kojima ćemo sigurno izaći u suradnji. Hoće li to biti i klasičan koalicijski nastup, sada još ne mogu reći. Kako će IDS izaći na izbore, u ovom mi je trenutku teško procijeniti. U svakom slučaju, izaći ćemo s ambicijom da dobijemo veliko povjerenje birača i da u suradnji sa svim strankama šestorice i PGS-om, tamo gdje djeluju, preuzmemo ponovno vođenje županija, odnosno općina i gradova.
Ministarstvo obrane ne može zadržati sve objekte u Istri
• IDS-ova inicijativa o demilitarizaciji priobalja nije baš naišla na podršku ni vaših koalicijskih partnera niti opozicije.
- Pitanje demilitarizaicije nekog područja treba riješiti imajući u vidu dva osnovna elementa: najprije sigurnost države, a potom gospodarski razvoj. Nedvojbeno je da je u Istri ogroman broj nekretnina i deseci kilometara najljepše obale u vlasništvu MORH-a, koji ne može održavati objekte, jer nema novaca. Zato je potrebno sagledati što sve treba MORH-u, a ostalo valja staviti u funkciju gospodraskog rasta. Ne smijemo zaboraviti da nam neprijatelj više nije na Zapadu, a znamo da nam je NATO strateški cilj. Prema tome, definitivno je jasno da Pula 21. stoljeća više ne smije biti Pula 19. ili 20. stoljeća, kada je bila vojna utvrda koja je ležala na eksplozivu.
|
Anuška Fjorović |