savjest INTERVJUI

intervjui.php?osoba=3263&milorad-pupovac
Osoba: Pupovac Milorad
Datum: 27.07.2000
Objavljeno: Vjesnik
Foto autor/izvor:
Objavi na:

 

 

Milorada Pupovca, predsjednika Srpskog narodnog vijeća, na početku razgovora pitamo: Kako ocjenjujete prijedlog Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji je izradila radna grupa Ministarstva pravosuđa? Prema novinskim izvještajima, na tiskovnoj konferenciji Srpskog narodnog vijeća (SNV) nazvali ste taj prijedlog »apsolutno prihvatljivim«?


- To nisam ja rekao. Ako se dobro sjećam, to je rekao Jovan Bamburač, član Predsjedništva SNV-a.


• Što mislite o tom prijedlogu koji je izradila radna grupa?

- Podržavamo dosadašnji rad stručne grupe, a nacrt ustavnoga zakona smatramo dobrim. Ja sam također član te radne grupe, i kao stručnjak i kao političar, s obzirom na to da se posljednjih deset godina aktivno bavim problemima nacionalnih manjina.
• Stvorio se dojam da se u prijedlogu krije nešto što javnost ne bi smjela znati, posebno zbog istupa ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića, koji je prije nekoliko dana čak najavio istragu u Ministarstvu zbog »curenja« materijala?
- U nacrtu zakona nema ničega ni revolucionarnoga ni spektakularnoga. U njemu su sadržani elementi manjinskih prava koja u Europi spadaju među općepriznata prava. Posebno smo zadovoljni odredbama o sudjelovanju manjinskih predstavnika u javnim poslovima i lokalnim samoupravama što bi, poštivajući srednjoeuropsku tradiciju, trebao biti supstitut za teritorijalnu samoupravu. Zadovoljni smo i time što se u nacrtu poštuju dosad zanemarivane odredbe Pisma namjere i Erdutskog sporazuma koje se tiču srpske nacionalne manjine.
• Kao jedan od najvećih problema u javnoj raspravi pokazao se problem proporcionalne zastupljenosti srpske nacionalne manjine u Saboru?
- Pojedini političari donijeli su zaključke bez dovoljno uvida u ono što doista piše u nacrtu ustavnog zakona. Radnoj grupi nije bio cilj stvoriti politički geto za srpsku manjinu, nego osigurati odgovarajuću participaciju u državnim i lokalnim tijelima vlasti, te u javnim djelatnostima, gdje dosad gotovo da i nije bilo srpskih predstavnika.
• Predviđa li se nacrtom zakona i budući broj manjinskih zastupnika?
- Predviđa, a broj zastupnika bi otprilike trebao ostati jednak postojećem broju za sve manjine, osim za srpsku. Za srpsku manjinu taj broj više neće biti simbolički kao dosad, jer je u Zastupničkom domu Sabora samo jedan zastupnik. Ali, neće biti ni 19 zastupnika, koliko neki traže.
• Kako će se doći do tog broja?
- Broj zastupnika bit će u skladu s udjelom stanovnika srpske manjine u ukupnom stanovništvu, ali se izbor neće provoditi nikakvim separatnim načinima, već poštujući građansku orijentaciju, razvoj demokracije i tradicionalnu otvorenost srpske zajednice u Hrvatskoj.
• Koliki je danas udio Srba u ukupnom stanovništvu?
- Prema posljednjem popisu iz 1991. godine, on je 12 posto, ali se već odavno nitko ne služi tim brojem. U Hrvatskoj trenutačno ima između šest i sedam posto Srba, ali će se prava zastupljenost odrediti naknadno, prema novom popisu stanovništva. Ali, mislim da je za nas mnogo važnija odredba o participaciji na lokalnoj i regionalnoj razini, iako i zastupstvo na nacionalnoj razini ima svoju relevantnost.
• Znači li to da je definitivno otpao prijedlog o proporcionalnoj zastupljenosti na nacionalnoj razini kada manjina ima više od osam posto u ukupnom stanovništvu?
- Da, taj je prijedlog otpao. Uostalom, takva odredba nije spomenuta ni u Pismu namjere niti u Erdutskom sporazumu.


Goran Borković