savjest INTERVJUI

intervjui.php?osoba=1137&ivan-cehok
Osoba: Čehok Ivan
Datum: 28.07.2000
Objavljeno: Vjesnik
Foto autor/izvor:
Objavi na:

 

 

Kako tumačite činjenicu da su studentima i dalje najzanimljiviji društveno-humanistički studiji, dok su tehnički i prirodoznanstveni još uvijek znatno manje popularni, pitali smo dr. Ivana Čehoka, potpredsjednika saborskog Odbora za naobrazbu, znanost i kulturu.


- Očigledno je da je u Hrvatskoj došlo do promjene profesionalne, ali i vrijednosnih orijentacija mladih prema poduzetništvu i menadžmentu. Oni se okreću mogućnostima što lakšeg zaposlenja u državnim službama. Jer, te su službe donekle sigurne, a plaće redovite i zajamčene. Očigledno je da mladi prepoznaju ekonomske procese na gospodarskom području, pad proizvodnje i manju potražnju za industrijskim zanimanjima, poput inženjera strojarstva, elektrotehnike ili tehnologije, jer je hrvatsko gospodarstvo u industrijskom sektoru još slabo.


• Kakav projekt sprema Odbor za naobrazbu kako bi stimulirao interes za te studije, bez kojih nema ni znanstveno-tehnološkoga ni gospodarskog napretka?
- Povezanost razvoja znanosti i industrijske tehnologije jedan je od najvažnijih čimbenika napretka. Povezali smo se s europskim institucijama, prije svih s Europskom akademijom. Pozvali smo i sve ravnatelje naših instituta, poglavito onih vezanih za industriju i gospodarstvo, te ih zamolili da i oni daju svoje prijedloge. Mladima treba drukčije predstaviti mogućnosti studiranja. Treba reorganizirati sveučilišta kako bi tehnička, tehnološka i industrijska zanimanja postala privlačnija. Većini mladih ljudi ona se danas čine teškima i zamornima, misle da trebaju mnogo uložiti mnogo, a neizvjesno je hoće li ih završiti i hoće li se potom zaposliti. Jedan od glavnih problema je i loša veza između srednjih škola i sveučilišta, odnosno mladi ljudi nisu pripremljeni premostiti taj jaz između srednjih škola i fakulteta.
• Što mislite o ideji transformacije zagrebačkog Sveučilišta u više manjih sveučilišta?
- Mislim da je ta ideja dobra, ali o modelu transformacije treba otvoriti javnu raspravu. Ja sam za pluralizaciju sveučilišnih studija. Sveučilište će biti autonomno, privlačno i uspješno onda kad studenti budu mogli birati u pluralizmu ideja, programa i metoda. Tako ćemo neutralizirati nedostatke koji koče znanstveni, ali i osobni napredak studenata. S druge strane, spriječit ćemo da se Sveučilište ponaša kao birokratska organizacija, uostalom kao i Ministarstvo znanosti, a kako bi prije svega išlo na ruku studentima.
• Što bi trebalo poduzeti da se podigne razina studiranja? Naime, studenti kod nas studiraju u prosjeku osam do deset godina, samo ih 22 posto završi studij, a samo sedam posto diplomira u roku?
- Prije svega treba reorganizirati metodologiju nastave, jer je čitav sustav danas loš. Treba reorganizirati način upisa, izvođenja nastave i diplomiranja. Podatke koje spominjete ne bi trebalo tumačiti kao lijenost studenata. Radi se o sustavnim defektima koji onemogućuju kreativnost i dobre rezultate. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojoj sveučilišni profesor radi dva-tri dana u tjednu. Profesor je državni službenik koji mora studentu stalno biti na raspolaganju, mora djelovati mentorski, upućivati i poticati studenta... No, to je moguće postići samo ako se otvore vrata vrijednosnom pluralizmu i konkurenciji unutar sveučilišta. Osim toga, sveučilišta treba bolje povezati s tržištem rada kako se ne bi događalo da studij više informira nego što formira.
l Koristimo li dovoljno iskustva uspješnih svjetskih sveučilišta? Kakva je suradnja s njima, s obzirom da je interes stranih studenata za naše studije vrlo mali?
- Nažalost, na tom smo se planu dosta loše predstavili svijetu. Bilo bi dobro da Ministarstvo znanosti privuče strane studente stipendijama, kao što bi trebalo naše mlade stručnjake što više stipendirati za studije u inozemstvu.


Gordan Pandža