ZAGREB, 24. kolovoza - Posljednjih se mjeseci u špekulacijama javnosti o jesenskoj »sječi ministara«, među inim, spominjalo i ime ministra prosvjete i športa dr. Vladimira Strugara. Prigovaralo mu se da pri imenovanju ravnatelja ne uvažava mišljenje nastavničkih vijeća, da forsira produženje obvezatnog obrazovanja bez realnih osnova, da je restrikcijom materijalnih troškova snizio uvjete rada u školama i sl. No, ministar Strugar odgovara da se ne zamara previše špekulacijama javnosti, da je svoje postupke u svakom trenutku spreman obrazložiti i da ga unatoč svim teškoćama vodi vizija modernizacije i europeizacije hrvatskog školstva.
• Kako ocjenjujete prvih šest mjeseci rada Ministarstva prosvjete i športa?
- Šest mjeseci je jedno solidno razdoblje nakon kojeg možemo objektivnije ocijeniti što smo naslijedili, što smo napravili i što planiramo. Prije svega, treba spomenuti uvjete koje smo naslijedili. Prije svega mislim na kadrovske probleme koje smo u dobrom dijelu uspješno riješili. Drugo je pitanje materijalne osnovice, kako materijalne osnove rada Ministarstva kao tijela državne uprave tako i naše djelatnosti, dakle školstva. Sigurno da su nam dugovi koje smo morali vratiti ove godine, a odnosili su se na prošlu, u znatnoj mjeri otežavali rad i početnu poziciju pri utvrđivanju visine sredstava iz državnog proračuna za 2000. godinu. Sretna je okolnost da su dugovi podmireni. Radilo se o 157 milijuna kuna dugova školama i određenim dobavljačima, kao što su Ina, HEP, prijevoznici koji nam prevoze oko 85.000 učenika. To je sve tijekom prvih šest mjeseci podmireno. Isto tako, uspjeli smo doznačiti sve troškove školama za prvih šest mjeseci.
| U prvih šest mjeseci vratili smo 157 milijuna kuna lanjskoga duga školama i određenim dobavljačima, npr. Ini, HEP-u, prijevoznicima koji nam prevoze oko 85.000 učenika, itd, kaže ministar prosvjete i športa dr. Vladimir Strugar
Predložili smo kvalitetna rješenja za ključne probleme u vezi s udžbenicima, osuvremenjivanjem nastave, radom škola i uključivanjem učenika i roditelja u rješavanje temeljnih problema izobrazbe
Vjerujemo da će obvezno devetogodišnje obrazovanje početi 2004. godine, a donošenjem proračuna za iduće tri godine uspostavit će se materijalna osnovica tom programu
Pri izboru ravnatelja smo tražili mišljenja školskih odbora, učiteljskih vijeća, županijskih ureda, Prosvjetne inspekcije i školskih nadzornika
|
• Koje zadatke i projekte niste uspjeli ostvariti i koji ključni koraci tek predstoje?
- Očekivao sam da ćemo moći brže izraditi i uputiti pojedine zakone u zakonsku proceduru. Prije svega, izmjene i dopune Zakona o osnovnom školstvu. Zakon o udžbenicima, međutim, s obzirom na složenu problematiku koju riješava, mislim da smo tek sada nakon sagledavanja svih problema oko udžbenika mogli dati kvalitetnija riješenja, nego da smo to učinili prije dva ili tri mjeseca. Nezadovoljstvo nas je pratilo što nismo mogli na vrijeme plaćati materijalne troškove školama. Škole su zaista radile u teškim uvjetima. Dakako, teška nam je bila odluka, što smo morali uskratiti neka financijska prava školama s obzirom na visinu proračuna. Iako smo u materijalnom pogledu imali dosta problema, zbog čega smo prišli uštedama, mislim da će se efekti tih mjera koje se odnose na energente i prijevozne troškove vidjeti na kraju 2000. godine.
• Kakav je dosadašnji odziv na prijedlog Osnove za ustroj školstva, koju ste krajem lipnja uputili u javnu raspravu?
- Prije svega moram reći da, ako sam ičim zadovoljan, to je da smo uspjeli napraviti taj prvi dokument koji doista trasira i u znanstvenom i u stručnom smislu promjene školskog sustava. Mi smo nakon 10 godina, nakon tri ili četiri pokušaja, ipak uspjeli napraviti dokument koji je otišao u javnu raspravu. Ona je za sada pokazala možda nešto manji interes, nego što smo očekivali. Ali, s obzirom na to da ćemo sada imati aktive ravnatelja, da se sada intenzivno održavaju stručni aktivi , mislimo da ćemo do 15. rujna imati znatan broj primjedbi na Osnovu za ustroj školstva i da ćemo je moći pripremiti u čistopisu i uputiti do polovice listopada na sjednicu Vlade.
• Kakve su reakcije vjerskih zajednica na predloženu reformu školstva?
- Do sada je primjedbe dala Židovska općina Zagreb. No, Katolička crkva je najavila da će uskoro održati skup na kojem će se očitovati o predloženoj Osnovi.
• Je li devetogodišnje obvezno obrazovanje realna mogućnost s obzirom na gospodarsko stanje, infrastrukturne i kadrovske potencijale u prosvjeti?
- Sasvim je izvjesno da to ne bi bilo moguće učiniti u 2001./2002. godini, no, predviđamo da bi se to moglo ostvariti 2004. i idućih godina. Vjerujemo da ćemo upravo sada, donošenjem proračuna za iduće tri godine, uspostavljati dobru materijalnu osnovicu za ostvarenje tog programa. Ne treba smetnuti s uma da je i Svjetska banka zainteresirana pomoći nam, posebice u promjenama srednjeg školstva, i to prije svega srednjega strukovnog školstva, koje traži veća sredstva s obzirom na opremu, prostor, itd. Oni su ponudili već određene aranžmane, ali su rekli: »Vi morate znati što želite!« I, upravo predloženom Osnovom za ustroj školstva sva će ta povjerenstva, koja sada rade, dati odgovor o tome kakvo školstvo želimo u Hrvatskoj. No, ako se njena primjena i odgodi za godinu ili dvije, to neće biti veliki problem. Moramo doći do vizije sukladne europskoj tradiciji, prije svega zemljama Europske unije, dakako, imajući na umu naše osobitosti i naše nasljeđe.
• IDS-ov zastupnik u Saboru Damir Kajin javno Vas je prozvao zbog nepoštivanja mišljenja nastavničkih vijeća pri imenovanju ravnatelja u nekim istarskim školama. U »šibenskom slučaju« Vam je prigovoreno da ste za ravnateljicu imenovali članicu HSS-a. Kako komentirate te kritike?
- Da smo išli ka demokratizaciji postupka izbora ravnatelja, vidi se po tome što smo tražili mišljenja školskih odbora, učiteljskih vijeća, županijskih ureda, Prosvjetne inspekcije i školskih nadzornika. Tamo, gdje su se mišljenja svih tih subjekata slagala, nije bilo problema i tu sam imenovao ravnatelje uglavnom na četiri godine. Tamo gdje su se mišljenja razilazila, u većini sam slučajeva imenovao kandidata za vršitelja dužnosti, a negdje i promijenio ravnatelja. U svemu tome nije me vodila stranačka politika. Iako moram reći da pritisaka ima sa svih strana - i iz političkih motiva i iz privatnih interesa. Priznajem da u »istarskom slučaju« u nekim školama nisam mogao poštivati mišljenje učiteljskog vijeća. Zašto? Zato, jer su mišljenja Prosvjetne inspekcije o radu nekih kandidata u prethodnom razdoblju, nasuprot ocjeni učiteljskog vijeća, bila negativna. S obzirom na to, nisam odlučio takvog kandidata imenovati za vršitelja dužnosti ili na četverogodišnji mandat, nego sam odlučio ostaviti dosadašnjeg ravnatelja do promjene zakona kad će u promijenjenim okolnostima školski odbori i lokalna sredina moći kandidata bolje procijeniti i izabrati za ravnatelja.
• U javnosti se špekuliralo s Vašim opozivom ili ostavkom najesen. Vaša stranka je potpuno podržala Vaš rad. No, imate li punu podršku u Vladi?
- Nije realno da ja ocjenjujem podržava li me Vlada i kako premijer Ivica Račan ocjenjuje moj rad. Do sada nije bilo nikakvih kritičkih osvrta na moj rad u Vladi, a pogotovo nije bilo zamjerki ni premijera niti bilo koga iz Vlade. A uvijek sam otvoren za konzultacije i spreman u svakom trenutku obrazložiti što sam napravio. Uspijemo li provesti promjene koje smo počeli, napravit ćemo veliki pomak u europeizaciji školstva i približiti se Europskoj uniji, što Hrvatska svakako želi.
|
O reformi školstva izjasnit će se i roditelji i učenici
• Kako kanite u raspravu o reformi školstva uključiti roditelje i učenike?
- Potaknut ćemo ravnatelje škola da na početku školske godine organiziraju, posredstvom Zajednice doma i škole, susrete s roditeljima, da izdvoje ključna pitanja i da zajedno s njima rasprave o svemu. Jer, roditelji moraju osjetiti da je to što im nudimo u njihovu interesu i u interesu njihove djece. U protivnom, oni to neće prihvatiti. Zato nam je od iznimne važnosti mišljenje roditelja. Što se tiče učenika, sve ovisi o njihovoj dobi. Učenici srednjih škola, prije svega 3. i 4. razreda, sigurno mogu razgovarati o tome i mi ćemo dogovoriti s ravnateljima da na početku školske godine i s njima rasprave neka važna pitanja budući da oni ne mogu čitati cijeli dokumenat, ali važno je da ih se pita, npr. o sustavu ocjenjivanja, preopterećenosti nastavnim programima i slično.
Možemo ih jednostavno pitati: »Kako ostvariti školu u koju bi oni išli s veseljem?«
• U javnosti se moglo čuti mišljenja da je sadašnja Osnova za ustroj školstva reanimacija projekta s kraja osamdesetih godina?
- Ne može biti! Živimo u drugom vremenu, razdoblju velikih političkih promjena. U onom vremenu nije bilo pluralizma ni kao načela razvoja društva. Promijenile su se okolnosti, ne bismo uspjeli kad bismo precrtali ideje iznikle u prošlom gospodarskom i političkom okruženju.
|
Gordan Pandža
|
