Hoće li otkup pšenice ovogodišnjeg roda završiti prosvjedom, pitali smo Tomislava Ledića, zamjenika ministra poljoprivrede i šumarstva.
- Nema potrebe za nikakvim prosvjedom jer je veći dio preuzete pšenice već plaćen, a ostatak će biti plaćen u razumnom roku. Olako se zaboravlja da se lani isplata pšenice protegnula sve do svibnja ove godine. Uz to, troškovi njena skladištenja idu na teret državnog proračuna. Držim da nema mjesta zahtjevu da država odustane od međunarodnog ugovora za izvoz tržišnih viškova pšenice stoga što će, navodno, osjetno podbaciti ovogodišnji urod kukuruza na 355.000 zasijanih hektara. Uz prosječan prinos od 4,5 tone po hektaru, kukuruza će biti dovoljno za domaće potrebe uz prelazne zalihe i proizvodnju 90.000 tona stočnog ječma. To znači da nema potrebe za »prenamjenom« potrošnje pšenice.

• Mogu li se županije koje su zbog suše proglasile elementarnu nepogodu nadati odšteti?
- Nema sumnje da je šteta od suše na poljoprivrednim usjevima golema. Nema potrebe bez egzaktnih podataka licitirati s iznosima štete. Prema stanju na terenu najveća se šteta može očekivati u proizvodnji šećerne repe i soje, gdje su prinosi prepolovljeni. Na temelju izvješća Povjerenstva za naknadu štete od elementarne nepogode, bilo da je riječ o suši, tuči ili požaru, Vlada će donijeti odluku o osiguravanju novca za namirenje štete.
• Što donosi plan jesenske sjetve?
- Smanjenje hektara pod poticajima, ali i zaštitnih cijena da bi ublažili posljedice nižih carina koje će biti postupno uvedene nakon što Hrvatska i formalno uđe u WTO. Proizvođačima hrane će to biti kompenzirano povećanjem poticaja. Primjerice smanjili smo zaštitnu cijenu za uljanu repicu sa 1,54 na 1,16 kuna, a povećali poticaje sa 1.490 kuna na 2.250 kuna po hektaru. Nadalje za suncokret smo smanjili zaštitnu cijenu sa 1,61 na 1,35 kuna, a povećali poticaj sa 1.720 kuna na 2.250 kuna.
• Što će država učiniti da zaštiti domaće proizvođače od konkurencije u WTO-u?
- Kako bi osigurali konkurentnost domaće proizvodnje, moramo reducirati broj poljoprivrednih proizvoda koji su u sustavu državnih poticaja. Samo tako možemo osigurati dovoljno sredstava za proizvodnju, ali i izvoz tih proizvoda. Nadalje, proizvođači moraju shvatiti da na prosječnom posjedu od samo 2,8 hektara ne mogu tržišno proizvoditi, ali se mogu preorijentirati na proizvodnju voća, povrća i zdrave hrane. Ministarstvo poljoprivrede predložiti će smanjenje stope PDV-a za poljoprivredu za 50 posto, otvoriti kreditne linije... No proizvođači se moraju zauzeti za veću, racionalniju i kvalitetniju proizvodnju.
• Koliko bi poljoprivredni proračun trebao iznositi sljedeće godine?
- Agrar bi u državnom proračunu realno trebao participirati sa 1,4 posto bruto domaćeg proizvoda, iako je sada to upola manje. No pitanje je ima li za to mogućnosti jer, držim, potrebe nisu sporne, ako je poznato da poljoprivredna proizvodnja u BDP-u sudjeluje sa devet posto, zaposlenosti sa 13 posto, a u vanjskotrgovačkom prometu skupa s prehrambenom industrijom 12 posto.

Marinko Petković