savjest INTERVJUI

intervjui.php?osoba=6267&jadranko-crnic
Osoba: Crnić Jadranko
Datum: 31.08.2000
Objavljeno: Vjesnik
Foto autor/izvor:
Objavi na:

 

 

Uoči rasprave o ustavnim promjenama u saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, razgovarali smo u četvrtak s dr. Jadrankom Crnićem, članom Radne skupine za ustavne promjene predsjednika Stjepana Mesića.


• Podudaraju li se ustavne promjene koje predlažu šestorica s prijedlogom Predsjednikove skupine za ustavne promjene?
- Iako na prijedlogu nacrta ustavnih promjena nije naznačeno od koga dolazi, može se zaključiti da je riječ o prijedlogu šestorice, jer ga je dostavio saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Taj je prijedlog, uglavnom, istovjetan onom što je predložila naša radna skupina. Jedina bitna razlika je oko ostanka, odnosno ukidanja Županijskog doma.
• Smatrate li i dalje da Županijski dom treba ukinuti? Postoje prigovori da šestorica žele zadržati taj dom, prije svega, da bi se sačuvale sinekure.
- Nisu me uspjeli razuvjeriti u tomu da Županijski dom treba opstati. Smatram i dalje da taj dom nije nužan. No očito postoji politička ocjena da Županijski dom treba zadržati. Jedini razložan razlog zbog kojeg bi trebalo ostaviti Županijski dom je to što se predviđa da bi on o pitanjima lokalne i regionalne samouprave ravnopravno odlučivao sa Zastupničkim domom. Kad je riječ o kritikama da šestorica žele zadržati Županijski dom isključivo zbog sinekura, mislim da one ne stoje.
• Dugo ste bili predsjednik Ustavnog suda. Kako ocjenjujete prijedlog da se broj sudaca tog suda poveća sa 11 na 13?
- Broj predmeta u Ustavnom sudu stalno raste i teško je smanjiti zaostatke. To je već dovoljan razlog za povećanje broja članova Ustavnog suda. Inače, ustavnim promjenama koje predlažu šestorica, samo se prividno smanjuje mjerodavnost Ustavnog suda. No to smanjenje možda će se ticati samo ustavnih tužbi. Pojačava se pak uloga Ustavnog suda u zaštiti i praćenju ostvarivanja zakonitosti.
• Pojavile su se neke dvojbe oko prijedloga šestorice prema kojem bi predsjednik Republike, ako propadnu dva uzastopna pokušaja formiranja vlade, mogao imenovati privremenu, nestranačku vladu. Kako to komentirate?
- To rješenje stoji i u tekstu Mesićeve skupine za ustavne promjene. Šestorica su to samo razradila. Smatram da je dobro što se u prijedlogu šestorice spominje termin privremena nestranačka vlada, a ne vlada stručnjaka. No kad bi došlo do takve situacije, može se očekivati da bi ministri u toj vladi bili stručnjaci koji dobro poznaju problematiku u svom resoru. Pozitivno je i što su šestorica proširila tu odredbu o formiranju privremene nestranačke vlade, s time da, dođe li do takve situacije, predsjednik Republike mora bez odlaganja raspisati izbore za Zastupnički dom.
• Tekst prijedloga nacrta ustavnih promjena šestorice uglavnom slijedi članke postojećeg Ustava, uz navođenje izmjena i dopuna. No izostavljene su odredbe u kojima se govori o udruživanju Republike Hrvatske s drugim državama. Tako su neki stekli dojam da se šestorica ne žele odrediti prema tom pitanju, odnosno da ga namjerno ostavljaju otvorenim. Što vi mislite?
- Smatram da su takvi prigovori neosnovani. Naime, u tekstu prijedloga ustavnih promjena, šestorica nisu slijedila ni neke druge članke aktualnog Ustava. Tako je u tom prijedlogu izostavljena i preambula Ustava, te neki članci. Iz toga se može zaključiti da šestorica u svom nacrtu nisu spominjali sve one odredbe iz sadašnjeg Ustava koje ne žele mijenjati. To bi se onda trebalo ticati i članaka o udruživanju. Tako se može zaključiti da o tomu žele ostaviti formulaciju iz sadašnjeg Ustava.
• Jeste li zadovoljni tekstom ustavnih promjena šestorice
- To je solidan tekst. U njegovoj doradi pak trebali bi sudjelovati i stručnjaci, primjerice iz kaznenoga i međunarodnog prava. U svakom slučaju, o ustavnim promjenama treba provesti dugotrajnu i široku raspravu u kojoj će sudjelovati pravni eksperti, politolozi, sociolozi i ostali stručnjaci.


Biljana Bašić