Ministar prosvjete i sporta Vladimir Strugar zalaže se za promjene u školskom sustavu, ističući da bi predložene novosti trebale biti osnova za raspravu u kojoj će se uzeti u obzir sve dobronamjerne ideje.
• Čim je obznanjena, nova Osnova o ustroju školstva izazvala je oštre reakcije, posebno sindikata. Jeste li to i očekivali?
- Očekivali smo različita mišljenja i reakcije jer je i do sada bilo nekoliko ponuđenih koncepcija školstva, ali se nikad nije tražilo mišljenje javnosti. Okrećemo se učiteljima i dobit ćemo njihovo mišljenje. Isto vrijedi i za političke stranke, sindikate, vjerske zajednice i građane. To je početni dokument kojim dajemo određena načela budućeg školskog sustava. Nudimo određena rješenja, od kojih su neka dvojbena jer želimo čuti mišljenje javnosti, roditelja, stručnjaka... Zanima nas što ljudi misle o ocjenjivanju, trebaju li djeca nakon završene osnovne škole govoriti dva strana jezika, odnosno opredjeljujemo li se za školski sustav kakav imaju zemlje EU-a.
• Kako to da vas sindikati najviše kritiziraju?
-To je njihovo pravo. I sindikati predškolskog odgoja, i osnovnog i srednjeg školstva organizarat će svoje tribine, pa ćemo vidjeti njihove reakcije. Dobro je poslušati različita mišljenja. Ipak, volio bih da ljudi kažu za što jesu i otkriju svoje vizije. Najlakše je reći »ja za to nisam«.
Želimo ponuditi jednu viziju i zajednički izgraditi nešto bolje, što se može početi primjenjivati i za deset godina. Otvaramo mogućnost veće kreativnosti i slobode za učitelje. I u današnjem zakonu učenici od prvog do četvrtog razreda mogu upisati viši razred s jednom negativnom ocjenom |
• Smatrate li većinu reakcija dobronamjernima?
- Iskustva prijašnjih ministara pokazuju da je bilo različitih reakcija, ali se nikad nije odgovaralo na ključna pitanja, a to je hoćemo li napokon nešto napraviti za opće dobro. Neki se ljudi možda osjećaju ugroženima, a mnogi koji se ne zalažu za rješavanje problema nego za rušenja našeg prijedloga, nisu ni pročitali tekst Osnove. Želimo ponuditi jednu viziju i zajednički izgraditi nešto bolje, što se može početi primjenjivati i za deset godina. Sada tražimo odgovor na pitanje što želimo za 10 godina.
• Kada bi se novi školski sustav trebao početi primjenjivati?
- Oslanjajući se na ovaj dokument, moramo još odrediti standarde upravljanja školom, modele obrazovanja učitelja i utvrditi financiranje, pa bi se novi sustav mogao primjenjivati tek od 2004. ili 2005. godine. Uvođenje promjena može trajati i desetak godina, ali pod uvjetom da znamo što hoćemo.
• Mogu li se neke konkretne promjene očekivati već tijekom ove školske godine?
- Konceptualno sve ostaje kao što jest, ali ćemo napraviti bitan pomak u tome što u razgovoru s ravnateljima i učiteljima pokušavamo otvoriti vrata za potrebne promjene. Otvaramo mogućnost veće kreativnosti i slobode za učitelje. Ako učitelja oslobodimo straha da će mu netko prigovarati, on može lakše potaknuti učenika na učenje. To ne zahtijeva posebna sredstva. Neka roditelji, učitelji i ravnatelji kreiraju školu. Tijekom ove godine ćemo putem naših povjerenstava »snimiti« loša rješenja u nastavnim programima. Povjerenstva će predlagati promjene, a to je proces koji može trajati dvije godine. Naravno, želimo stvoriti i novčane preduvjete za veće promjene.
• Što biste poručili onima koji tvrde da Hrvatska nema novca za provođenje predloženih promjena školskog sustava?
- Govorimo o školskoj godini 2004. ili 2005., a promjene će ići postupno. Slovenci promjene provode već pet godina i nisu daleko odmakli. Ne možemo govoriti o informatizaciji, a ne opremiti škole informatičkom opremom.
• Što možete reći na činjenicu da su u posljednjih deset godina svi ministri prosvjete pokušali uvesti neke bitne promjene u školski sustav, ali se one nisu ostvarile?
- Nije točno da ništa nije promijenjeno. Produženje obveznog obrazovanja predlažemo kako bismo se uskladili sa zemljama EU-a. Dosadašnje promjene bile su vezane uz ideologizaciju nastavnih programa, a sada ćemo programe opet mijenjati na novim osnovama. Drugo je pitanje, jesu li dosadašnje promjene dovoljne.
• Vjerujete li doista da bi jedinica mogla biti prolazna ocjena?
- I u današnjem zakonu učenici od prvog do četvrtog razreda mogu upisati viši razred s jednom negativnom ocjenom. Statistike na državnoj razini pokazuju da najveći neuspjeh učenici doživljavaju na samom početku školovanja, u prvom razredu osnovne škole. Dakle, učenik koji tek ulazi u školski sustav, na prvom koraku često doživi neuspjeh. Razlozi zašto se zalažemo za prolaz s jedinicom su pedagoški i psihološki, kako dijete ne bi u školu ušlo sa strahom od neuspjeha, jer strah koči stvaralaštvo.
Boris Orešić
|