savjest INTERVJUI

intervjui.php?osoba=3218&duro-njavro
Osoba: Njavro Đuro
Datum: 11.09.2000
Objavljeno: Vjesnik
Foto autor/izvor:
Objavi na:

 

 

Osporavani i hvaljeni stambeni krediti uz potporu države, takozvani Njavrini krediti, očito neće biti model na koji će nova vlast rješavati stambenu problematiku mladih. Umjesto njih, ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić predložio je model prema kojemu bi država uz suradnju banaka i jedinica lokalne samouprave gradila stanove za mlade te za stručnjake. Glavnoga kreatora napuštenoga modela kreditiranja dr. Đuru Njavru pitali smo kako ocjenjuje ideju ministra Čačića o društveno poticanoj stanogradnji?


- Ideja ministra Radimira Čačića o društveno poticanoj stambenoj izgradnji je staromodna i držim da neće biti dobro rješenje za mlade ljude. Naime, ciljanom izgradnjom stanova za mlade i za stručnjake stvorit će se svojevrsna »geta« u kojima će oni živjeti. Mladim ljudima treba omogućiti da riješe stambeno pitanje onako kako to njima najbolje odgovora, što ne mora biti kupovina novoga stana. Stoga je potrebno riješiti kritičnu točku, a to su stambeni krediti. Treba dakle oživjeti tržište, a ne uvjetovati ljudima gdje će živjeti. Uostalom zašto bi se država bavila građenjem kad, po svemu sudeći, i za ono što se gradilo u obnovi ispada da bi bilo bolje da su ljudi dobili sredstva i gradili sami. Nije mi jasno ni kako će se u taj projekt uključiti lokalna samouprava budući da više nije vlasnik zemljišta.


l Je li od Vašega modela kreditiranja država definitivno odustala?

- Da, jer vidim da u proračunu nije predviđena niti jedna kuna za taj projekt i to je prava šteta. Mislim da je puno bolje mladim ljudima dati novac, odnosno kredit kako bi stambeno pitanje riješili na njima najprihvatljiviji način. No i bivša vlast se nemarno odnosila prema tim kreditima, a sadašnja je definitivno od njih odustala, iako je čitav projekt zasnovan na zakonu koji je izglasao Sabor.
l Kako je tekla realizacija tih kredita?
- Nije bilo većih prigovora na natječaj i tijek realizacije. Do sada je dodijeljeno oko 1.000 kredita, a to je svega deset posto od pristiglih zahtjeva. Kako je poznato, na natječaj je pristiglo čak 12.000 zahtjeva, a predviđali smo da je za njihovu realizaciju potrebno 3,3 milijarde kuna. Trenutačno je, prema meni dostupnim informacijama, neutrošeno ostalo pedesetak milijuna kuna. Čuo sam da ministar Čačić želi uzeti ta, neutrošena sredstva za svoj projekt, no mislim da je to protuzakonito.
l Jedan dio onih kojima je kredit odobren nisu ga uspjeli realizirati. U čemu je problem?
- Manji problemi su nastali zbog uobičajene bankarske procedure za odobrenje kredita koja zna biti itekako kompliciranih. Najviše problema, pak, nastaje zbog nesređenih gruntovnih knjiga tako da se ljudi često nađu u bezizlaznoj situaciji, ako na primjer žele kupiti nekretninu koja nije upisana u zemljišne knjige. No čak i kad kredit bude odobren, mnogi nisu sigurni mogu li ga prihvatiti. Naime, iako je kamata šest posto i rok otplate 20 godina, s obzirom na uvjete života, ljudima je otplata kredita veliko opterećenje.


Ivana Matić