ZAGREB, 1. studenoga - Hrvatska je Vlada prošloga tjedna imenovala zamjenika ministra gospodarstva Nevena Mimicu za glavnog pregovarača naše zemlje s Europskom unijom (EU). Pregovorima o sklapanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Bruxellesom, čiji je početak planiran za 24. studenoga, Mimica će rukovoditi iz Zagreba. Kako sada stvari stoje, Mimica će morati otići s mjesta zamjenika ministra gospodarstva, pregovore s EU-om vodit će kao neovisna ličnost, a nadređeni će mu biti ministar za europske integracije Ivan Jakovčić i ministar vanjskih poslova Tonino Picula.
• Znamo da je početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om zakazan za 24. studenoga, kada se održava i Zagrebački summit. Možete li nam reći nešto konkretnije o tijeku pregovora i roku do kojega bi sporazum trebao biti sklopljen?
- Najprije treba reći kako treba razlikovati pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju od pregovora o punopravnom članstvu. Ovo je, naime, tek prvi i zapravo manji korak prema punopravnom članstvu u EU. Stoga će ti pregovori trajati kraće. U sadržajnom smislu, 24. studenoga neće se dogoditi ništa posebno. Taj datum samo simbolički označava početak jednoga procesa, jer bi se dvije strane trebale usuglasiti i protokolarno reći da su pregovori otvoreni. Očekujemo da će se prvi krug pregovora održati u siječnju 2001. godine, a u ožujku možemo računati na drugi krug pregovora. Ohrabruje nas to, što ni sam EU ne očekuje duge pregovore, pa procjene i naše i njegove strane kažu da bi cijeli proces pregovora mogao završiti već u svibnju ili lipnju. U to vrijeme očekujemo sklapanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Kada on bude potpisan, odredbe o slobodnoj trgovini stupit će na snagu odmah, dok će ostale odredbe na snagu stupiti tek nakon ratifikacije, što može potrajati i godinu dana. To znači da ćemo od datuma potpisa ugovora imati potpuno slobodan pristup tržištu EU-a. Kada pokrenemo pregovore s EU-om, pregovore o slobodnoj trgovini pokrenut ćemo i s Turskom, jer ta je zemlja u carinskoj uniji s EU-om. Očekujem da će pregovori s Ankarom početi početkom prosinca, a bilateralni ugovor o slobodnoj trgovini s ovom bi zemljom trebali sklopiti otprilike u isto vrijeme kada i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om.
| Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju počet će 24. studenoga, za vrijeme održavanja Zagrebačkog summita, a sam bi sporazum mogao biti sklopljen u svibnju ili lipnju 2001. godine
Bruxelles će se iduće godine morati odrediti prema hrvatskoj kandidaturi za punopravno članstvo u EU
Na liberalizaciju trgovine s EU odnosi se više od 70 posto odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, tvrdi glavni pregovarač Hrvatske s EU Neven Mimica
|
• Kada bi mogli početi pregovori o punopravnom članstvu Hrvatske u EU? Mi, naime, za sada nismo svrstani ni u jedan od dva kruga proširenja EU-a.
- To je teško prognozirati. Mi još nismo punopravni kandidat za članstvo u toj integraciji, a nismo još podnijeli niti službeni zahtjev za članstvo. No, to neće ovisiti samo o uspješnosti pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, već i o općem stavu sadašnjih članica EU-a o proširenju i iskustvu koje će one imati sa zemljama prvoga kruga proširenja. Mislim da će se Bruxelles u 2001. godini morati odrediti prema hrvatskoj kandidaturi za članstvo, a vjerujem da ćemo tijekom iduće godine i mi podnijeti kandidaturu za punopravno članstvo u EU. Vjerujem da ćemo do 2006. ili 2007. godine biti u stanju ispuniti sve ono što EU traži od jednoga kandidata. Osim toga, i krugovi proširenja u posljednje vrijeme postaju relativni, što znači da će proces ulaska određenih zemalja u EU u velikoj mjeri ovisiti o sposobnosti samoga kandidata da se prilagodi standardima EU-a.
• Znači li to da postoji mogućnost da do kraja 2001. ili najkasnije početkom 2002. godine počnemo pregovarati o punopravnom članstvu u EU?
- Ne treba isključiti ni takvu mogućnost. Ako u pregovorima o pridruženom članstvu pokažemo da smo spremni i sposobni prilagođavati se kriterijima EU-a, ne vidim razloge koji bi mogli usporiti odluku Bruxellesa da pregovore o punopravnom članstvu otvori i s nama.
• Nedavno je odgođena treća runda pregovora EU-a i Makedonije o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, jer se Španjolska usprotivila potpunoj liberalizaciji uvoza nekih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (vina) iz Makedonije. Zato bi moglo biti odgođeno potpisivanje Sporazuma Bruxellesa i Skopja o stabilizaciji i pridruživanju, koje je bilo predviđeno upravo za 24. studenoga u Zagrebu. Hoćemo li se i mi suočiti sa sličnim preprekama?
- To bi se moglo pojaviti kao pregovarački problem. No, sada barem znamo kakve su pregovaračke pozicije EU-a za izvoz hrvatskih poljoprivrednih proizvoda na njegovo tržište. Očito je da članice EU-a »bruse« na Makedoniji svoju poziciju i za pregovore s drugim zemljama regije! No, unatoč tome, ne vjerujem da bi ijedno pojedinačno pitanje moglo ugroziti sklapanje sporazuma u predviđenom roku. Osim toga, u nas postoji velika razina političke volje i spremnosti da krenemo prema Europi, a slične stavove ima i Bruxelles.
• Usporedite li ove pregovore s onima o ulasku Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), možete li usporediti i njihov konačni rezultat?
- Rezultat pregovora Hrvatske i EU-a o slobodnoj trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima donijet će veću liberalizaciju. Naime, u pregovorima o ulasku u WTO dogovorili smo određenu zaštitu domaće poljoprivrede, i to putem maksimalnih carinskih stopa za uvoz poljoprivrednih proizvoda, kao i određenog razdoblja prilagodbe. No, rezultat pregovora s EU-om bit će nulta stopa carinske zaštite za uvoz njihovih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, iako to neće biti odjednom. Naime, Bruxelles prihvaća asimetriju, što znači da će se njihovo tržište odmah otvoriti našim poljoprivrednicima i prehrambenoj industriji, dok će u pregovorima trebati dogovoriti u kojem ćemo mi roku otvoriti naše tržište. To prijelazno razdoblje bit će ujedno i najteži dio pregovora, a u unutar njega trebat će podići konkurentnost domaćih proizvođača.
• Što je s liberalizacijom trgovine industrijskim proizvodima?
- I za njih EU priznaje načelo asimetrije. Dakle, naša će roba odmah dobiti bescarinski tretman na EU-tržištu, dok će takav tretman njegovih proizvoda na našem tržištu trebati osigurati tijekom prijelaznog razdoblja, o kojemu ćemo pregovarati.
• Koje prijelazno razdoblje nudi hrvatska strana? Kakva će uopće biti naša platforma za pregovore?
- Makedonija je u pregovorima postigla rok od deset godina tijekom kojih mora otvoriti svoje tržište za robu iz EU-a. To je najduži režim prilagodbe. Kako sada stvari stoje, nama ipak neće trebati deset godina za otvaranje domaćega tržišta europskoj robi. Dijelom i zato, što je naš cilj da do 2006. ili 2007. godine budemo spremni za članstvo u EU. Što se tiče pregovaračke platforme, na njoj upravo rade nadležna ministarstva. Trebala bi biti završena do sredine studenoga. Znači, do službenog početka pregovora.
• Osim o liberalizaciji trgovine, o čemu će se još pregovarati s EU-om prije sklapanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju?
- Na liberalizaciju trgovine odnosi se više od 70 posto odredbi Sporazuma. Pregovarat će se i o prihvaćanju rokova, tijekom kojega ćemo naše zakonodavstvo morati prilagoditi nekim odredbama prava EU-a. Naravno, puna prilagodba zakonodavstva uslijedit će tek kada budemo spremni za punopravno članstvo. EU je odabrao pet područja svoga zakonodavstva, o kojima će se sada pregovarati. Riječ je o proračunskim subvencijama gospodarstvu, zatim o politici javnih nabavki, tržišnoj utakmici i konkurenciji na tržištu, zaštiti intelektualnog vlasništva te o području normizacije i standardizacije. No, rokove tijekom kojih ćemo naše zakonodavstvo morati prilagoditi europskom na tim područjima, tek će trebati dogovoriti pregovorima. Osim toga, pregovarat ćemo i o suradnji na području unutarnjih poslova, repatrijacije, borbe protiv korupcije, politici azila, izdavanja radnih dozvola i slobodnog kretanja ljudi, pružanja financijskih usluga i sličnom. Bruxelles ovdje ne traži naše potpuno otvaranje, već provedbu politike koja u perspektivi vodi našem članstvu u EU.
• Što će prosječnom hrvatskom građaninu i gospodarstveniku značiti približavanje EU? Znači li to, primjerice, da će biti znatno manje proračunske potpore gospodarstvu, nego što je ima danas?
- Mislim da potpora gospodarstvu neće biti manja nego što je sada, jer je nova Vlada ionako već »srezala« sve oblike državnog intervencionizma u ekonomiju. Ono što će sigurno ostati, to su proračunske subvencije brodogradnji, poljoprivredi i, dijelom, prometu, jer one postoje i u EU. No, rezultat pregovora s Bruxellesom bit će i »zakonodavni tamponi«, koji će sprečavati hrvatsku Vladu da izravno intervenira u gospodarstvo. Želi se, dakle, spriječiti takva mogućnost. To konkretno znači da više neće biti ni sanacija poduzeća.
• Zna li se već na koju financijsku pomoć Bruxellesa možemo računati?
- Ne, to još nije poznato. Postoji program CARDS, u kojemu je samo za Srbiju predviđeno 2,3 milijarde eura, dok je za sve ostale zemlje, među kojima je i Hrvatska, rezervirano oko 1,5 milijardi eura. Pitanje je kako uključiti Hrvatsku u što više takvih programa i kako za nas osigurati što bolju poziciju u njima, ali o tome se sada neće pregovarati. Prije punopravnog članstva možemo računati jedino na pomoć Europske investicijske banke (EIB), čija je misija već bila u Zagrebu. Jedan od projekata koji bi EIB financirala je i jadransko-jonska autocesta, no za sada ne postoje nikakvi konkretni dogovori. Što se europskih strukturnih fondova tiče, prije punopravnoga članstva na njih ne možemo računati.
|
Imena pregovarača idućega tjedna
• Tko će, osim Vas, biti u timu za pregovaranje s EU-om?
- Vlada je odlučila da u pregovarački tim, osim glavnoga pregovarača, ulaze još četiri pomoćnika, šef hrvatske Misije u Bruxellesu i predstavnici pojedinih resornih ministarstava. Iako bi konačna odluka o sastavu tima trebala »pasti« početkom idućega tjedna, već sada se zna da će jedan od mojih pomoćnika biti pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec i pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Božić. Po jednog će pomoćnika imenovati Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo za europske integracije, no još nije poznato tko će njih predstavljati. Također, svoga će predstavnika u timu imati i Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo financija i Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave. Za šefa Misije pri EU odlazi Vladimir Drobnjak, koji je također član pregovaračkog tima.
|
|
Hrvatska od stabilizacije u SR Jugoslaviji može imati samo koristi
• U smjernicama za pregovore, koje je Europska komisija usvojila u srpnju, od Hrvatske se traži sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama u procesu stabilizacije i pridruživanja EU. Za sada je riječ samo o Makedoniji, uskoro će to biti i Albanija, a prije ili kasnije i BiH i SRJ. Znači li to da ćemo morati ući u zonu slobodne trgovine, koja će se eventualno uspostaviti na Balkanu?
- Na svim mogućim skupovima uvijek smo isticali da smo spremni na regionalnu suradnju, jer je to i u našem interesu, ali uvijek kažemo da smo spremni ići samo na bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini. S Makedonijom već imamo takav ugovor, s BiH će najvjerojatnije biti potpisan 24. studenoga u Zagrebu, a spremni smo i na pregovore s Albanijom i Jugoslavijom, kada to dozvole tamošnje prilike. Nismo, međutim, spremni na stvaranje zone slobodne trgovine. Ne vidimo razloga zašto bi pet zemalja, koje si međusobno konkuriraju i koje među sobom nemaju veliku trgovinsku razmjenu, stvarale institucionaliziranu zonu slobodne trgovine. Govorilo se i o carinskoj uniji, ali mislim da je to više ispitivanje terena, nego stvarna želja Bruxellesa da se tako nešto uspostavi. No, EU će svakako inzistirati na bilateralnim ugovorima o slobodnoj trgovini. Puno bi pametnije bilo da svaka od zemalja jugoistoka Europe uđe u CEFTA-u i na taj se način pripremi za šire europsko povezivanje.
• Hoće li najnovije promjene u SR Jugoslaviji usporiti naše približavanje EU?
- Mislim da neće. Promjene koje se upravo događaju u Srbiji ne mogu ugroziti sve ono što je Hrvatska već postigla u približavanju EU i ono što je EU već definirao prema Hrvatskoj. Već je, uostalom, demantirano da će se pogodnosti koje smo izborili, smanjivati zbog povećanja pomoći i aktivnosti EU-a prema Srbiji. Od političke i gospodarske stabilizacije u toj zemlji mi možemo imati samo koristi.
|
Adriano Milovan
|
