Premda je svojedobno najavljivala da će državnim turizmom kormilariti tek šest mjeseci, Pave Župan Rusković još uvijek čvrsto vodi hrvatski turistički brod. U svom ministarskom stažu trpi uvrede (ugostitelji), napade (Gorani), poraze (samo djelomično skidanje PDV-a na turizam), ali i niz uspjeha o kojima su dosadašnji turistički ministri mogli samo sanjati. O aktualnom trenutku - reprogramu kredita, favoriziranim tržištima, odnosu Vlade prema turizmu, povratku Jugoslavena na Jadran, stanju u ACI-ju i na Plitvicama... - te o turističkoj budućnosti - kako bi turizam mogao izgledati nakon skore privatizacije - razgovarali smo između dva ministričina sastanka u Vladi RH.

• Iako je do domaćih medija stizalo pozitivno ozračje s netom završenog World Travel Marketa u Londonu, mnogo su manje optimizma izazivala pitanja i odgovori vezani uz masovniji povratak Britanaca u Hrvatsku?
- I po mojem, ali i po mišljenju naših partnera, naš je štand ove godine bio veseliji i originalniji nego prethodnih godina. S druge strane, bilo je puno više reda jer nije bilo uobičajeno puno naših ljudi koji dođu na štand, a samo neki od njih uredno rade dok ostali samo razgovaraju između sebe i zauzimaju prostor i stolice. Toga, hvala Bogu, ove godine nije bilo. Veseli me razgovor sa stranim touroperatorima koji nisu imali pritužbi na ovu sezonu. I ne samo to - dojmovi njihovih gostiju su izuzetno pozitivni i to je zapravo glavni razlog što oni moraju širiti programe vezane uz Hrvatsku.
Nažalost, povratak Britanaca na prijeratne brojke počet će tek onda kad Thomson proširi, a Airtours, pretpostavljam od 2002. godine, krene s programom. Gotovo svi manji touroperatori koji nas već imaju u programu, šire program i za slijedeću sezonu. No problem je manjak aviosjedišta.
 

• Slijedeće će se godine hrvatski turizam predstavljati na rekordnih 79 sajmova. Nije li to previše, odnosno je li baš to najučinkovitiji način promocije?
- Mislim da moramo biti prisutni na svim sajmovima, ali skromno - ponegdje je dovoljno imati štand metar na metar. U tom kontekstu ovo nije prevelik broj sajmova.

• Da, ali bez obzira na sajmovanje evo primjera iz Belgije gdje potencijalni putnik, izuzmemo li Dubrovnik, ne zna ni kako, ni s kim, ni gdje doći u Hrvatsku?
- I ovdje je prisutan problem chartera, a ovi koji sada lete isključivo idu na Dubrovnik. Vjerujem da će se situacija popravljati kada touroperatorima ponestane kapaciteta u Dubrovniku. Onda će se morati, iako su još nesigurni, okretati i drugim hrvatskim destinacijama.

• Jeste li zadovoljni ukupnim proračunskim novcem koji će za slijedeću godinu pripasti turizmu?
- Kada sam mu rekla da bi mi mogli potrošiti i više, ministar Crkvenac se nasmijao i poručio - znam ja to Pave, ne boj se. Moramo, međutim, biti zadovoljni jer smo dobili gotovo sve ono što smo tražili. Istinabog, pri prvim plitvičkim projekcijama proračuna turizmu je namijenjeno 105 milijuna kuna. O tome nisam željela ni razgovarati i svima sam rekla da je to vjerojatno tiskarska greška. Na kraju smo dobili dvostruko više, jer su u međuvremenu i drugi shvatili prednosti turizma. Zapravo su sve nedoumice oko turističkog statusa presječene kada je premijer Račan na jednoj sjednici Vlade jasno rekao da je turizam apsolutno strateška djelatnost Hrvatske i da tu nema dileme.

• Do tada je bilo podmetanja?
- U startu moga mandata bilo je dosta nepovjerenja. Sjećate li se spora sa Fižulićem i Čačićem? Sada je to uglavnom riješeno.

• Očito su nakon ove sezone mnogi shvatili koliki novac leži u turizmu. Koliki bi prihod od turizma mogao biti slijedeće godine ukoliko, naravno, sve bude u redu?
- Četiri milijarde dolara ukoliko će se računati po istoj metodologiji kao do sada.

• Iako tvrdite da ste dobili novca koliko ste tražili, činjenica je da neki predstavnici Hrvatske turističke zajednice u inozemstvu odlaze jer tvrde da ne znaju što će raditi bez sredstava za oglašavanje. Mislim na Marijke de Jong iz Nizozemske koja odlazi ovih dana.
- Činjenica je da Nizozemska nije na popisu tržišta gdje ćemo se jače promovirati slijedeće godine. Najviše ćemo se, naime, promovirati na sjevernonjemačkom tržištu, gdje još uvijek ne znaju je li Hrvatska u Jugoslaviji i kojoj državi pripada, recimo, Poreč. Više ćemo novca dati i na promociju u Velikoj Britaniji, Francuskoj te u Skandinaviji.

• Promocija u bližim državama poput Češke, Poljske ili Slovenije?
- Mislim da tamo ne treba pojačavati promociju jer su nas ta tržišta već prihvatila - ti nam gosti dolaze tako i tako, neovisno od promocije.

• Što mislite o povratku Jugoslavena na Jadran?
- Zasada nam ponestaje kapaciteta i za ova tržišta o kojima smo upravo govorili pa mislim da će Jugoslaveni morati pričekati dok budemo imali dovoljno kapaciteta i za njih.

• Kako ste potraživanja španjolskog THR-a, kojemu je povjerena izrada Strateškog marketing plana hrvatskog turizma, sa prvotnih šest spustili na dva milijuna kuna?
- Najzaslužniji za to je direktor IFTO-a, Međunarodne organizacije organizatora putovanja, koji je za nas posredovao kod THR-a. Istinabog, THR će možda napraviti nešto malo manje materijala no to nama ionako nije presudno. Osnovno će napraviti, a to nam je najbitnije.

• Na nedavnom predavanju THR-a na Plitvicama rečeno je da, primjerice, Arapi najskuplje prodaju smještaj u šatorima u pustinji. S druge strane mi godinama ne možemo pokrenuti ni najobičniji noćni ribolov, a kamoli nešto kompliciranije?
- Sa birokracijom još uvijek imamo dosta problema i to je jedna od stvari koja me brine i kada je riječ o našoj privatizaciji. Stvari su, manje više, zaista zrele za privatizaciju, interes postoji, ali me strah koliko će dugo ti procesi, upravo zbog birokracije, trajati. Posebno tamo gdje su potrebne rekonstrukcije, renoviranja ili eventualna nova gradnja. Istina, ministar Božo Kovačević sada radi na novom zakonu koji bi bitno smanjio broj potrebnih suglasnosti, ali je pitanje koliko će se dugo taj zakon donositi. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da svaka od tih suglasnosti ima za posljedicu nekakav prihod.

• Je li napokon gotov i kompletiran katalog gdje će se stranim investitorima nuditi naša turistička poduzeća?
- Praktički je gotov, još dorađujemo nekoliko detalja. Unutra je 90 tvrtki, a već slijedećeg tjedna materijale počinjemo slati inozemnim interesentima - svima koji su do sada pokazali ikakav interes za ulaganje u hrvatski turizam. Inače, nominalna vrijednost državnog turističkog portfelja je pet milijardi DEM-a, ali kada bi od te svote skinuli kredite došli bi na par stotina milijuna DEM-a. Naime, neki su hoteli dvostruko prezaduženi u odnosu na svoj kapital, dio hotela ima zaduženja jednaka svojoj vrijednosti, dok su dugovi ostalih na 50 do 60 posto vrijednosti.

• Ima li uopće inozemnog interesa ili i dalje prevladava blagoglagoljivost bez ikakvog efekta?
- Ima mnogo interesa i to najjačih svjetskih touroperatorskih i hotelskih tvrtki. Između ostalih, jedan od kandidata je i TUI. Početkom prosinca ovdje dolaze predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj i s njima ćemo imati prezentaciju našega projekta. Razlog je što se i njima vrlo često javljaju potencijalni investitori i ispituju ih o mogućnostima ulaganja u naš turizam. Ove će zime dosta toga prošetat Jadranom, jučer sam rekla gospodinu Liniću da su mi se javili kupci za jedan objekt za koji smo mislili da se nikad neće prodati. Želim reći da nema toga što se jednoga dana neće moći prodati. Pitanje je samo možemo li, obzirom na ukupnu situaciju, dočekati taj dan. Pretpostavljam, inače, da bi privatizacija mogla trajati do dvije godine, no sve će zavisiti i od toga koliko ćemo mi sami biti fleksibilni.

• Nikako mi nije jasno zašto mislite da bi stranci uopće željeli ulagati u ovako nesređenu državu sumornog gospodarstva?
- Nedavno sam imala dva zanimljiva razgovora - jedan sa Austrijancima drugi sa Španjolcima. Radi se o tvrtkama vezanim uz turizam. Dakle i jedni i drugi su došli do zaključka da u svojim državama nemaju više u što investirati kada je turizam u pitanju. I onda su, neovisno jedni o drugima, dali raditi studije gdje bi na Mediteranu bilo najefikasnije ulagati. Studije i jednih i drugih pokazale su da je, kada je turizam u pitanju, Hrvatska najpoželjnija mediteranska država za ulaganje. Zašto? Hrvatska je blizu svih emitivnih zemalja, drugo još smo uvijek sigurni i treće još smo uvijek nezagađeni. U svemu tome smo ispred konkurencije. Naravno, moramo riješiti kanalizaciju na obali jer će povećanjem turističkog posla to postati sve veći problem.
Nadalje, ne možete vjerovati na što sliče, primjerice, neka razvikana španjolska ljetovališta. Prozori gledaju jedan na drugi, hoteli su nakrcani i zbiti jedan do drugoga. Strašno. Nedavno sam pitala gradonačelnika jednog španjolskog grada zašto dozvoljavaju takvu gradnju, a on mi je odgovorio - znate li vi gospođo Rusković da za svaku tu gradnju, dakle i prije nego što se traži dozvola, država inkasira 270.000 USD. Odgovorila sam mu da bi Hrvatska bila najbogatija država u Europi da sad dozvoli takvu gradnju niz cijelu obalu i da za svaki hotel traži 270.000 dolara. Mi bismo bili milijarderi, ali nam ovako nešto, gdje kratkoročno dobijete, a dugoročno izgubite, uopće ne pada na pamet.

• Pojedini turistički teoretičari smatraju da je prodaja turističkog portfelja bez dugoročne strategija štetna i nepotrebna. Kod drugih, pak, prevladava mišljenje da će se novac od prodaje hotela brzo potrošiti i onda nikom ništa - nema ni novca ni hotela?
- Država će, recimo, prodati neki hotel i čak će na njemu, što je vrlo vjerojatno, izgubiti, ali taj koji je kupio objekt ne može ga u ništa drugo preurediti nego u hotel. On će sa tim hotelom raditi, plaćati porez i zapošljavati ljude. Ništa drugo državi i ne treba.

• Kako ćete reducirati glomazni sustav Hrvatske turističke zajednice?
- Po novome zakonu planiramo manji broj turističkih zajednica na način da se ukinu one zajednice koje se dosada nisu mogle same financirati. Ostavlja im se, doduše, mogućnost da ih financiraju lokalne zajednice ili da se formira turističko društvo na dobrovoljnoj osnovi. Uvijek ima ljudi koji su u penziji i koji bi nešto radili i bez novaca.

• Kako teku pregovori oko kreditnih reprograma turističkih poduzeća?
- Reprogrami su riješeni i banke su pristale na reprograme. U toku su pojedinačni pregovori s hotelijerskim kućama jer je svako zaduženje specifično. Znam da bi hotelijeri najviše voljeli da su im se otpisali dugovi koji su ionako nastali kao posljedica ratnih šteta, ali ovo je najviše što smo mogli dobiti. Danas su sve banke privatizirane. Da je ovo dogovarano prije godinu dvije kada su banke još uvijek bile u državnom vlasništvu, vjerujem da bi im se svi ovi krediti i dugovi u najvećem dijelu otpisali. Danas su, ponavljam, banke privatizirane.

• Možete li prisiliti hotelijere da sami produže sezonu?
- Ne bi rekla da je toliki problem u hotelijerstvu. Svi će hoteli ostati otvoreni, ako imaju rezervacije. Problem je izvan hotela - hotel je, kako bi rekla, nužno zlo i na odmor se ne ide zbog hotela nego zbog destinacije. Naš osnovni problem je u poduzetničkoj svijesti koje još uvijek nema dovoljno. Privatnici, naime, prvi zatvaraju svoje objekte jer očito u tih nekoliko ljetnih mjeseci dovoljno zarade za cijelu godinu. I sad mi vi recite kakav je to turizam kada osim hotela ne radi ni suvenirnica, ni dućan, ni restoran, a kamoli kazalište ili nešto slično. Zato su nam ovakve izvansezone.

• Kakva je situacija u ACI-ju?
- Sa stanjem u ACI-ju još nisam upoznata.

• Ali vi ste predsjednica Nadzornog odbora ACI-ja?
- Jesam, ali prvi sastanak Nadzornog odbora održati će se 6. prosinca i tek ću se od tada početi upoznavati sa stanjem u ACI-ju. Trebati će nekoliko mjeseci da kompletno izanaliziramo stanje.

• Znači li da ne znate je li Ivo Markusović, sadašnji direktor ACI-ja, stvarno prepolovio ACI-jeve dugove kao što tvrdi? Hoće li Markusović biti smijenjen i zna li se već sada novi direktor?
- Još ne znam je li Markusović prepolovio dugove. Gledajte, mi idemo na natječaj, jer Markusović nije dobio godišnju razrješnicu od Skupštine ACI-ja. Mi ćemo objaviti natječaj na koji se može javiti i Markusović. Dapače, moja je poruka da nitko ne misli da je to direktorsko mjesto već predviđeno za nekoga. Bilo je, naime, takvih smiješnih napisa po novinama.

• Vi ste i u Upravnom vijeću Plitvičkih jezera. Ni tamo situacija nije bajna?
- Situacija je teška zbog prezaduženosti, a da hoteli nisu završeni. To je nepojmljivo.

• Hoće li netko odgovarati što je 55 milijuna DEM-a ulupano u nezavršene objekte, a s druge strane postoje svakodnevni ekscesi s kanalizacijskim sustavom?
- Sve je već na policiji. Plitvice, međutim, imaju još jedan problem a to je preveliki broj, često i nedovoljno stručnih, radnika. Trenutno je to najveći problem koji će se morati riješiti. Isto tako, budući da najveći dio zarade odlazi u hotele a ne u park, razmišljamo i o tome da plitvičke hotele damo u najam.

Davor Verković