OSIJEK, 10. prosinca - Zajednica povratnika Hrvatske više je puta upozoravala na manjak novca za obnovu domova stradalnika Domovinskog rata, odnosno na broj kuća koje bi iduće godine trebalo obnoviti ili izgraditi. O tome smo razgovarali s ministrom javnih radova, graditeljstva i obnove Radimirom Čačićem, koji tvrdi da je »došlo do nekih nejasnoća u interpretaciji iznosa proračuna i sredstava za obnovu. Taj proračunski novac za 2001. godinu osjetno je veći od lanjskoga, ali manji od onoga što je Ministarstvo tražilo«.

• Što se predviđa program obnove obiteljskih kuća za sljedeću godinu?
- Kad sam preuzeo Ministarstvo, naslijedili smo program ministra Jure Radića s ukupno 2.640 objekata, od kojih 2.000 za obnovu u prošloj godini. Program na razini 2.640 objekata proširili smo za još 520 domova zahvaljujući zaduženju u Europskoj banci za obnovu i razvoj. Na koncu smo došli do broja od 3.160 objekata, a to nije mali pomak u odnosu na prethodno stanje.

• Iz kojih se izvora, osim proračunskih, može računati na pomoć u obnovi?
- Imamo cijeli niz aranžmana, npr. stalni sa Svjetskom bankom, koji ove godine iznosi 23 milijuna eura, a nastavit će se i dalje. Također postoje aranžmani s USAID-om, UNHCR-om, Norveškim fondom za izbjeglice..., s 35-40 organizacija.

• Kada se realno može očekivati završetak obnove obiteljskih domova?
- Planirali smo da to bude završeno 2002. godine, prema rješenjima koja imamo. Očekujemo da ćemo to i učiniti.

• Što se planira u Vukovaru te na područjima Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije?
- Svakako da postoje posebni planovi obnove za Vukovar na što će se, uz Slavoniju, utrošiti dvije trećine ukupnih sredstava. Nije riječ o privilegiju, nego je činjenica da to područje ima najviše prognanika i srušenih objekata koji nisu obnovljeni. Podsjećam da je obnova na vukovarskom području osjetno kasnila, jer je uspostava potpunoga hrvatskog suvereniteta na tom dijelu naše zemlje uslijedila s pomakom od dvije godine.

• Kako se rješava pitanje smještaja prognanika u hotelima?
- U hotelima je još smješteno 2.000 ljudi, oni imaju prioritet, njihovi se problemi rješavaju ubrzano, pa očekujemo da se prijelaznim programom 2000./2001. godine riješi otprilike dvije trećine tih slučajeva. Hotele ćemo gotovo isprazniti da im se omogući uzimanje komercijalnih zajmova. Time se pak plaćaju porezi, a porezi pune proračun iz kojega se financira obnova.

• Kako će se rješavati pitanja izbjeglica, građana hrvatske nacionalnosti?
- Imamo više od 2.000 zahtijeva izbjeglica iz BiH i s Kosova, građana hrvatske nacionalnosti. Zasad oni stanuju u kućama hrvatskih građana srpske nacionalnosti, koji su izbjegli. Novom uredbom osiguravamo im zemljište i građevinski materijal da si sami završe gradnju, odnosno obnovu domova. Veliki broj slučajeva rješavamo posredstvom APN-a, kupnjom objekata, onima koji žele preseliti u te kuće i time oslobađaju one u kojima sada stanuju, a vlasništvo su trećih osoba.

• Što je s prodaje zrakoplova Challenger?
- Podsjećam da je Vlada o tome odlučila na sjednici u Vukovaru, istaknuvši da će se novac od prodaje izravno utrošiti za obnovu Vukovara. Prvenstveno, to se odnosi na raščišćavanje ruševina kako bi grad počeo disati, a niz je razloga, osim izgleda, zašto to treba učiniti. Drugo, riječ je o rješavanju pitanja industrijske zone i, treće, Ministarstvo obnove zatražilo je da se zatvori financijska konstrukcija u vezi sa županijama koje nisu ispunile obveze u obnovi Vukovara. Nakon prvog natječaja, Vlada je odlučila da donja granica cijene prodaje zrakoplova bude 15 milijuna dolara i tada se javio jedan ponuđač, koji nije jamčio plaćanje, pa posao nije realiziran. Sada sve ide posredstvom jedne consalting kuće, koja ima zadatak prodati zrakoplov u sklopu cijena koje su ostvarene natječajem. Očekujem realizaciju do konca godine i nadam se da bi u siječnju mogli raspolagati tim budžetom od oko 130 milijuna kuna.

Snježana Čanić Divić