• Gospodine predsjedniče, nakon Vašeg susreta u četvrtak s premijerom Račanom ponovno se stječe dojam da ste dali disonantne izjave. Premijer je kazao da će general Stipetić razgovarati s haaškim istražiteljima pod uvjetom da Vlada od Haaga dobije dodatna objašnjenja o razlozima i ciljevima tog ispitivanja. S druge strane Vi kažete da će sâm general Stipetić odlučiti kad će s njima razgovarati. Jesu li Vaša stajališta doista jedinstvena kad je u pitanju odnos Hrvatske s Haagom?
- Jest, naše je stajalište jedinstveno. Naime, ne radi se o tome da će Vlada ispitivati razloge i ciljeve poziva generala Stipetića, nego Vladin Ured za suradnju s Haaškim tribunalom traži da se nešto u samom pozivu razjasni, jer je sam poziv malo nejasan i treba ga razjasniti. Taj se poziv različito interpretirao a u pojedinosti iz poziva koje bi trebalo razjasniti ne bih ulazio, taj dio će Haaški sud ispraviti u tom smislu da to bude sasvim jasno i transparentno. General Stipetić će onda haaškim istražiteljima dati intervju.

• Možete li Vi ovog trenutka izrijekom potvrditi da ne znate za kojih se šest generala i dvoje civila pripremaju optužnice u Haagu?
- Niti znam da je to šest generala, niti znam da su to dva civila. Nemam pojma o tome, to ne zna nitko u Hrvatskoj.

• A kako je moguće u to povjerovati ako Graham Blewitt, zamjenik haaške tužiteljice, ovih dana tvrdi da hrvatske vlasti znaju ta imena i da se ona podudaraju s imenima koja se već pojavljuju u hrvatskim medijima?
- Vjerojatno su se u komunikaciji s Haaškim tribunalom neka imena spominjala. Ali, da postoji tri, četiri, pet ili šest imena decidirano, ne.
Neka imena se vjerojatno jesu spominjala, međutim, to još ne znači ništa dok se stvar ne procesuira.
 

• Jesu li točne tvrdnje da Vam je nedavno James O'Brian, Clintonov savjetnik za Balkan, kazao da Hrvatska ne smije prekinuti suradnju s Haagom, ali i da treba pričekati na prve poteze jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice?
- Bila je riječ o nečem drugom, o tome da mi ne trebamo biti zabrinuti zbog suradnje SRJ sa Haagom. Oni će morati izvršiti sve ono što moraju i drugi, drugim riječima imat će isti tretman, a to znači da će morati Haaškom tribunalu izručiti zločince. O'Brian je samo rekao da mi ne moramo sada praviti veliki pritisak na Haag zbog toga, jer Haag će prema svima postupiti jednako. Sad treba pričekati da se vidi kojim putem će ići Srbija poslije izbora 23. prosinca.

• Vlada premijera Ivice Račana sa svojih je trinaest aktualnih zahtjeva očito zaoštrila odnose s Haaškim sudom. Kako Vi to komentirate?
- Mislim da to može samo formalno izgledati kao zaoštravanje odnosa. Hrvatska neće mijenjati Ustavni zakon o suradnji s Haaškim tribunalom. Bilo bi to teško izvesti jer kad je taj Zakon donijet to je bilo u suglasnosti s Ujedinjenim narodima. Svaka promjena bi tražila dodatna objašnjenja i dogovore. Prema tome sadašnji Ustavni zakon o suradnji s Haagom treba provesti, on ima dovoljno širok okvir za suradnju, ali samo u smislu da se krivnja individualizira. Taj Zakon ne predviđa ništa drugo osim individualne krivnje.

• Haag nije tražio nadležnost za akcije Bljesak i Oluja?
- Ne, o tome nikad nije bilo govora. Nikad nije bilo govora o tome da bi se Bljesak i Oluja, ili bilo koja druga bitka u Domovinskom ratu, kriminalizirale. Radi se samo o pojedincima za koje se sumnja da su počinili zločin ili eventualno se sumnja da su za zločin znali, a nisu poduzeli ništa da se on spriječi. To je sada pitanje kvalifikacije i dokaza.

• Mislite li da bi general Petar Stipetić po načelu zapovijedne odgovornosti mogao biti odgovoran za neka događanja na Banovini u vrijeme Oluje, gdje je bio glavni zapovjednik?
- Osobno sam uvjeren da general Stipetić ne može biti odgovoran. Spominje ga se u Medačkom džepu, a on tamo nije imao nikakvu odgovornost, bio je samo pregovarač za uspostavu primirja. Na Baniji mu se cijeli jedan korpus JNA predao i upravo oni koji su se predali bili su posebno zadovoljni, zahvalili su mu se na vojničkoj primopredaji i dostojanstvu kojim je to izvedeno. Upravo je vojska koja je kapitulirala pohvalila držanje, i generala Stipetića, i njegovih jedinica, časnika, dočasnika i vojnika.

• Postoji li povjerenje između Vas i premijera kad je u pitanju odnos Hrvatske s Haagom? Strani mediji u svojim analizama zaključuju kako među vama dvojicom povjerenja nema?
- Mislim da smo mi sada sve objasnili na zadnjem razgovoru i da sada nema krivih interpretacija. Mi zbog svojih interesa moramo inzistirati na individualizaciji krivnje. Jer, kad bi sada išli na preispitivanje odnosa Hrvatske prema Haaškom tribunalu koji je formiran temeljem odluke UN-a, to bi značilo ponovno zaoštravanje odnosa s UN-om, cijelim svijetom, europskim mehanizmima... To bi bilo kobno za Hrvatsku. A budući da je naš interes individualizacija krivnje, nema razloga da na bilo koji način zaoštravamo odnose s Haaškim tribunalom.
Slažem se s onima koji kažu da su neke izjave pojedinaca iz Haaškog tribunala možda bile zbunjujuće. Međutim, haaško tužiteljstvo predstavlja Carla del Ponte i svako pitanje treba riješiti s njom. Mislim da se ni jedno pitanje ne treba rješavati preko medija, nego svako otvoreno pitanje treba razjasniti s Carlom del Ponte, jer uvijek kada izjave nisu transparentne dolazi do nesporazuma.

• Najnoviji nesporazum proizašao je iz Vaših navodnih izjava u Palermu. Jeste li Vi zbog suradnje s Haagom kritizirali Račanovu Vladu ili niste?
- Ne, radi se o ekstenzivnom tumačenju mojih izjava, kako se kome svidi. Rekao sam: oni koji bi Hrvatsku vodili u izolaciju, u sukob s Haaškim sudom, čine štetu Hrvatskoj. Nisam spominjao ni Vladu ni ministre. A na koga sam mislio? Rekao sam da se radi o onima koji su dosad pljačkali Hrvatsku i htjeli bi ju ponovno pljačkati, pa se iz toga može zaključiti na koga sam mislio.

Miroslava Rožanković