Mi govorimo o PDV-u, ukidanju pretporeza, mi govorimo i o smanjenju doprinosa za HZZO s 15% na 13%, o dizanju neoporezivog dijela plaća sa 1800 na 2200 kn, a mirovina s 3260 na 3400 kn. Mi govorimo o oporezivanju mirovina „gastarbajtera“ stečenih u inozemstvu. Cijela reforma ima pozitivnih, ali može imati i drugačijih momenata.

Jasno, ova porezna reforma je priprema za proračun 2012. god. koji valja podržati. Pred nama je 2012. godina. Sumnjam da će BDP za 2012. rasti za 0,8% u odnosu na 2011. godinu. Neće. Volio bih, ali neće. Daj Bože da se varam, ali ja u to ne vjerujem. Stoga, što je bit porezne reforme? Vlada povećanjem neoporezivog dijela plaća te promjenom platnih razreda, točno je, rasterećuje većinu u realnom sektoru, točnije one koje rade u građevinarstvu ili nekoj drugoj industrijskoj branši. Istina je, to pogađa državnu upravu. Kako? Prosječna plaća u realnom sektoru, tj. industriji je 4.697 kn. Ti ljudi će imati malo (točnije neznatno) veću plaću jer će im se smanjiti poresno opterećenje. Ali zaposlenici u financijskom sektoru, a tu je plaća cca 8.000 kn, tu su i naftaši, uslužne djelatnosti, radnici u rudarstvu, INA te oni koji rade u telekomunikacijama, bit će dodatno oporezovani. U javnoj upravi i zdravstvu neto plaća je 6.114 kn, pa čak i 6.353 kn i proći će gore nego do sada. Oni u obrazovanju čija je plaća 5.500 kn također će se naći u nešto težoj poziciji.

 

E sada, da li je to fer ponuda? Mislim da jest. 800.000 radnika imat će veću plaću (neznatno, ali hoće) 350.000 nas manju, a 300.000 ljudi ostat će na istom. Zašto je to fer ponuda? Zato jer u zadnjih 2,5 – 3 godine realni sektor ostao bez 140.000 radnih mjesta, a u državnoj upravi (van Sabora, jer mi smo jedini na tržištu) nitko nije izgubio posao. Zato kažem da je ovo fer ponuda.

 

Drugo: Ponovno postavljam pitanje: Je li je moguće očekivati rast BDP od 0,8% u 2012. godini? Sumnjam! Čak ni u Istri ne očekujem rast BDP od 0,8% u 2012., gdje je industrija i dalje prva grana našeg gospodarstva. Plašim se PDV-a! PDV će po novom iznositi 25%! Kada je Njemačka 2008. padala u recesiju, Merkl je smanjila PDV za 1%, a sve da pošalje poruku da valja raditi i trošiti, jednom riječju da se zavrti ekonomija. Drugo je ono što je uradila u dogovoru sa Sarkozyjem. Svjesno pogoduje auto industriji s ciljem da ta temeljna njemačka industrija raste, a ne pada. Što radi? Kupuje sve „karampane“ za 2.500 €. Ulaže u autoindustriju 5 mlrd €. Za njemačke aute (koja Europa, koje izbjegavanje protekcionizma, to za Njemačku ne vrijedi) daje popust od 20% i isti čas: Nijemci prodaju auta za 10 mlrd € i zadržavaju sve radnike u toj industriji.

 

Mi činimo obrnuto! Dižemo PDV za 2% i uvjeravamo se da to neće dovesti do cjenovnog udara, već da bi pad doprinosa za zdravstvo za 2 poena trebao ublažiti taj udar. Slažem se da će monopolisti to jedva dočekati, ali što će biti s malima? Hrvatska ne živi od 100 velikih tvrtki koje zapošljavaju 150.000 radnika već 90.000 tj. 60.000 insolventnih malih tvrtki koje zapošljavaju 700.000 radnika, a ovi neće biti na dobitku.

 

PDV u AUSTRIJI = opća stopa 20% ITALIJA=20%

NA HRANU 10% 4-10%

BELGIJA= OPĆA STOPA 21%

NA HRANU 6% SLOVENIJA 20%

NA ZLATO 1% međustopa 8,5%

ČEŠKA = OPĆA STOPA 22% SRBIJA 18%

NA HRANU = 5% BIH 18%

 

Sve je u redu, ako PDV potakne povećanu gospodarsku aktivnost, porezne odbitke valja podržati, ali PDV se može pretvoriti u porez na sirotinju. Istina, svi računaju da će porez na zdravstvo (doprinosi s 15% na 13%) rasteretiti gospodarstvo. Daj Bože. Zašto ministar Ostojić govori o tome da će to vrijediti svega 6 mjeseci? Volio bih da PDV na turizam iznosi 10%, iako tekstilna ili drvna industrija je potrebitija PDV-a od 10%, a o poljoprivredi da ne trošimo riječi. Zašto? Jer će veliki u turizmu pobrati „vrhnje“. Ali Francuska priča o poticanju potrošnje stoji, pa kada ljudi nisu spremni trošiti na namještaj ili na tekstil, neka uživaju u čarima turizma. Međutim, ima tu još jedna priča. Hoće li se oporezovati tzv. mirovine gastarbajtera? U Njemačkoj je radilo 81.188 ljudi. Od brata moje majke na dalje. Oni („Nijemci“) bi trebali biti izuzeti od oporezivanja u Hrvatskoj jer je naša zemlja Njemačkoj dala „pravo prvenstva“! Kod ostalih zemalja tih stavki nema. Čak mi ni ne znamo koliko je tih penzionera koji su zaradili mirovinu ili dio mirovine u trećim zemljama.

Govorim o Istri.

 

- Ima puno onih koji su radili u Sloveniji

- ima puno onih koji su radili u Italiji

- ima još uvijek 10.000 onih koji imaju tzv. talijansku penziju zbog učešća u talijanskoj vojsci i radnog staža u Hrvatskoj ili ex Jugoslaviji.

 

To su listom borci II. svjetskog rata ili njihove udovice. Borci dobivaju 280 - 380 €, a udovice oko 140 -180€. Da nije bilo tih penzija (koje je primilo oko 30.000 ljudi sa prostora ex Jugoslavije, iz Istre 20.000, a dobili su oko 3 mlrd USD, realno 3 mlrd €, računajući i jednokratne isplate od 10.000 do 100.000 USD) Istra bi ratnih godina bila gladna.

Da li bi oni trebali plaćati porez? Moja obitelj tu penziju, nažalost, nije ostvarila. Ja predlažem: to ne dirati. Pretporez na kupnju automobila i ugostiteljskih usluga? Točno: to je cca 500 mil kn u državnom proračunu. Ali razmislimo o tome. Imajte na umu poučak njemačke kancelarke gđe Angele Merkl. Gospodarstvo se ne pokreće samo novim porezima. Moćne valja oporezovati, a tu mislim na one koji su bez kune stekli na desetine milijuna dionica društvenih poduzeća, ali građane treba tjerati da rade, da imaju, da se bogate (ali radom) jer u protivnom neće biti sreće. Ako ova reforma oslobodi najavljenih 6 mlrd kn gospodarstvu - OK, ali što ako se pokaže da je „istina voda duboka“ i da nam BDP u 2012. neće rasti?

 

Mi govorimo i o dividendi od 12% na dobit od isplaćene dividende, tj. da će biti oslobođeni plaćanja iste oni koji zarade do 12.000 kn godišnje. Danas osim monopolista nitko ne zarađuje dividendu u Hrvatskoj. To je kao pretporez na automobile i ugostiteljstvo. Ne daj Bože da se zatvori svaki drugi auto salon ili svaka peta oštarija, što bi ovaj porez mogao prouzročiti. Na prvi pogled 'gro' ljudi će to podržati, ali ljudi u auto salonima su s pravom zabrinuti, a na prodanom autu nema ni kune zarade. Kamo će? Isto vrijedi i za ugostitelje.

Što se tiče poreza na dividendu: ukupna vrijednost svih dionica na Zagrebačkoj burzi 2007. iznosila je 353 mlrd kn, 200 mlrd više u odnosu na 2006. godinu. Danas tržišna kapitalizacija iznosi svega 129 mlrd kn. Isparilo je 230 mlrd kn. Zašto ne razmišljati o porezu na monopole? S druge strane Hanfu bi trebali nadzirati oni koji vode tržište. Vidjet ćemo kako će to funkcionirati. Ono na što apeliram je rad na crno i izbjegavanje plaćanje poreza, a tu se krije 30% BDP i najmanje 5-7 mlrd kn u državnom proračunu.

Za kraj, ocjene MMF-a su ohrabrujuće kao i ocjene bonitetnih agencija i želim vjerovati da će se 2012. ostvariti rast od 0,8% BDP. No što ako ne?