Slovenska blokada

Slovenska ucjena HR Ljubljanskom bankom je za SLO unutar-političku potreba, ali ona nema samo materijalne posljedice (pokušajem da HR odustane od tzv. prenesene i ne prenesene štednje, tj. 540 + 330 mil. Dem, tj. više od 1 mlrd. € sa kamatama) već ova korespondira sa srozavanjem kreditnog reitinga HR. Ako bi HR zbog SLO ostala izvan EU HR bi pretrpjela enormnu materijalnu i društvenu štetu, ali sličnu štetu pretrpjet će i SLO jer će politiku te zemlje u HR svaki naš građanin doživljavati „hladnoratovskom“ i „protuhrvatskom“.
Vrijeme je da dvije zemlje počnu nastupati zajednički, ali to ne ovisi o Zagrebu.

Kreditni rejting

Koliko god da je odluka kreditnih agencija (Stadard&Poor'sa)očekivana, jer se to ne događa samo nama već i drugima, to je loša vijest koja će rezultirati rebalansom proračuna RHR, a sa druge strane skupljim zaduživanjem, počev od države i gospodarstva do građana, pa bi uskoro svi mogli imati probleme poput onih koji su štedjeli u švicarcima. Država će samo za kamate u 2013. morati izdvojiti oko 2 mlrd. kn više. To je ekvivalent Pelješkom mostu.
Svi govore o strukturnim reformama, a strukturne reforme po kreditnim agencijama su:

- niže plaće za koje se izdvaja (bez j.l.s.) 20,7 mlrd. kn
- niže mirovine za koje se izdvaja 35,6 mlrd. kn
- niže subvencije za koje se izdvaja 6,06 mlrd. kn
- manja prava branitelja za koje se izdvaja
- lošije zdravstvo za koje se izdvaja 21,6 mlrd. kn
- niža socijala za koje se izdvaja 28,06 mlrd. kn
- otpuštanja u javnom sektoru.

Osim toga, 2011. Kukuriku koalicija nasljeđuje 20 mlrd. kn. Skrivenih dugova za brodogradnju, zdravstvo, umirovljenički dug….
Šuker je zatekao proračun sa 78 mlrd. rashoda, a nakon 7 godina ostavio rashode od 124 mlrd. kn.

U 2013. za servisiranje javnog duga treba osigurati 25,16 mlrd. kn (+51,5 viša nego 2012.), od čega samo za servisiranje unutarnjeg duga treba 20,25 mlrd. kn (+61,0% više nego 2012.), tj. 4.92 mlrd. kn za servisiranje vanjskog duga (+22,5% više nego 2012. g.)

To su sve zadani parametri, koje je determinirala 20 godišnja politika, koju nije moguće razriješiti u 1. godini.

U 4 god. HR je izgubila 150.000 radnih mjesta.
Istra 6-7000.
Kada pojedinac (privatnik) ne može pratiti „terete“ otpušta ljude, što nije dobro.
Kada država ne može servisirati javne terete diže poreze, što nije dobro.
U 4 godine iz državne službe nije otišao nitko, iz privatnih svaki 6 zaposleni.
U državnom sektoru bitka se vodi za božićnice i regrese u privatnom za golo preživljavanje, te za opstanak radnih mjesta, za plaće, za podmirenje obveza državi.
Slažem se sa g. Lovrinčevićem „reforme počinju sa punim ulicama prosvjednika“. To ne priželjkujem. Toga se bojim.
Za HR je EU ono isto što je za Istru Vlada.
Kao što HR teško može bez pomoći sa strane, Istra isto tako ne može bez pomoći Vlade od koje se očekivalo do 750 mil. kn više investicija 2013. nego 2012. Ili:
- proračun RHR + 150 mil. (za kapitalne investicije Kaštijun, Valtura)
- bolnica 500 mil. (u 3-4 god.)
- ceste-voda 400 mil. kn u 2012. / 2013.
- HEP 50 mil. kn

Od većih privatnih investicija očekujem uz
- EU fondovi
- apartmani Rabac 200 mil. (na 600 mil. u turizmu)
- Y 250 mil. kn – 2013. god….

No, sada se sve redefinira i nade se polažu u EU i činjenicu da HR može povući do 5. mlrd. kn 2013.. (Što je utopija)
Bez obzira na sve siguran sam da ćemo 2013. u Istri imati znatno veće investicije nego 2012. ili 2011. godine.
Istra mora biti stabilna i ponovno preuzeti ulogu koju je imala u HR 90-tih, a to će postići na izborima 2013. jednom sveistarskom koalicijom gdje će biti mjesta za svakoga osim onih koji su omastili brk.

Tko može investirati?
- država, ali u 2013. znatno manje
- veliki privatizirani sustavi zasigurno da.
Poglavito u turizmu. Za razliku od Istraturista, i rovinjskog Adrisa, Valmar, Plava laguna, Arena-turist nisu u 20 godina, pa i 25. izgradili ni jedan novi hotel.
Riješeno je pitanje turističkog zemljišta. Izvolite. Niži PDV na piće i hranu, svakoj velikoj tvrtci donijet će od 10-15 mil. kn dodatnog prihoda.
Slažem se, izgubit će ga na turističkom zemljištu i na porezu na nekretnine ako se uvede, ali samo 3 hotela i spomenute investicije stabilizirale bi Istru uz pomoć ugroženom malom sektoru. Ako je tako teško u Istri kako je tek drugima.
-------------
U ovim okolnostima za očekivati je i zaokret u lokalnim proračunima.
U ovom trenutku (bez komunalnih poduzeća) lokalni proračuni u Istri dostižu oko 1,5 mlrd. kn. Istra u BDP sudjeluje sa cca 6,5%, u proračunu RHR cirka toliko. Za 48.000 umirovljenika, za cca 8.000 zaposlenih u javnom (državnom sektoru), socijalu, branitelje, subvencije Istri se vraća znatan novac, ili ako se u državni proračun uplaćuje cca 6 mlrd. kn, u „startu“ se vraća 3 mlrd. kn, a da li više treba izračunati, no po prvi puta od 1990. nadali smo se da će se omjeri promijeniti što govori da ova Vlada nije ta „koja destabilizira“ Istru.
Nino, jučer ti je Milanović bio Franjo Tuđman, a danas ga moliš da ti oprosti. Nino, rasturio si stranku sjedenjem na dvije stolice i tu su politiku Istrijani odbacili.

Autonomija

Moji IDS-ovci koji predlažu da će Istra ostvarit autonomiju u Bruxelesu obmanjuju sve, ali sebe ne.
Oni koji su rođeni, koji su živjeli u Austriji, svoju su financijsku i materijalnu autonomiju ostvarili u Istri, tj. Hrvatskoj, a mi koji smo rođeni i živimo u Istri svoju bi autonomiju trebali ostvariti u Bruxelesu, a oni da i dalje grabe po Istri.
E neće ići.
Istrijani, Primorci, Slavonci, Dalmatinci za decentralizaciju izbor će se tu gdje žive (u Istri, Slavoniji, Dalmaciji…) tj. u HR Saboru.