|
rođen je 23. rujna 1956. godine u Osijeku. Nakon završene gimnazije diplomirao je na osječkom Pravnom fakultetu. Sudionik je osnivačke skupštine Hrvatske demokratske zajednice održane 17. lipnja 1989. godine u Zagrebu. Na prvim demokratskim izborima 1990. godine izabran je za zastupnika u Sabor Republike Hrvatske te člana Delegacije Republike Hrvatske u Saveznoj Skupštini u Beogradu. Dana 12. listopada 1990. imenovan je sekretarom Sekretarijata obrane općine Osijek, a tu je dužnost obnašao do 24. travnja 1992. godine. Tijekom oružane agresije na Republiku Hrvatsku pukovnik Karlo Gorinšek, zapovjednik Operativne zone Osijek, 2. studenog 1991. godine imenovao ga je pomoćnikom zapovjednika obrane grada Osijeka zaduženim za koordinaciju s teritorijem i kontakte s javnošću. Dr. Franjo Tuđman, vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH, 1. prosinca 1991. dodjeljuje mu čin bojnika HV-a, a 7. prosinca 1991. imenuje ga zapovjednikom obrane grada Osijeka. Za ustroj i organizaciju obrane, kao i za doprinos u obrani Domovine, pohvaljivan je i vojno unapređivan sve do časničkog čina general bojnika Hrvatske vojske. Sredinom travnja 1992. godine, nakon prestanka djelovanja i ukidanja Zapovjedništva obrane grada, imenovan je pomoćnikom zapovjednika Prve operativne zone Osijek, zaduženim za IPD. Nakon demobilizacije, 30. svibnja 1992. godine, izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine općine Osijek. Iste ga je godine Vlada RH imenovala koordinatorom za civilna pitanja UNPROFOR-a.
Na izborima održanim u veljači 1993. godine, izabran je za zastupnika u Županijskom domu Sabora Republike Hrvatske, a 14. travnja 1993. godine za prvog župana Osječko-baranjske županije. U listopadu 1995. godine izabran je za zastupnika u Zastupničkom domu Sabora RH, a u travnju 1997. ponovno za zastupnika u Županijskom domu Sabora RH. Nakon pobjede na izborima u svibnju 1997. ponovno je izabran za župana Osječko-baranjske županije. Od 28. listopada 1997., odlukom predsjednika RH dr. Tuđmana, imenovan je za inspektora HV u MORH, u Glavnu inspekciju OSRH, a tu je dužnost obnašao do veljače 1999. godine. Nakon toga ponovno obnaša dužnost župana Osječko-baranjske županije, sve do kraja lipnja 2000. godine, kada odlazi u Sabor RH u svojstvu saborskog zastupnika do studenog 2003. godine. Saborski je zastupnik i nakon parlamentarnih izbora u tekućem mandatu 2003./2007.godine. Nakon politički motiviranog razlaza s HDZ-om u travnja 2005. godine, do kojeg je došlo uoči lokalnih izbora, kao nezavisni kandidat pobjeđuje na lokalnim izborima za grad Osijek i Osječko-baranjsku županiju. Nakon nekoliko mjeseci pokreće se istraga zbog sumnje da je počinio ratni zločin nad srpskim stanovništvom 1991 godine u Osijeku. Nakon nekoliko neuspješnih zahtjeva za pritvorom, 26. listopada odlazi u pritvor u zagrebački zatvor Remetinec. Odmah po dolasku započinje štrajk glađu, te je nakon nekoliko dana prebačen u zatvorsku bolnicu. Nakon 37 dana štrajkanja, istražni sudac ukida pritvor i prekida istragu zbog nemogućnosti sudjelovanja u procesu koji se vodi protiv njega. Odlazi u KBO gdje se oporavlja od posljedica štrajka glađu. 16. travnja 2007. podiže se optužnica protiv istoga u tzv. slučaju "selotejp". Istovremeno je zatražen pritvor, što je izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Osijeku odobrilo. Branimir Glavaš se od 17. travnja nalazi u zatvoru u Osijeku. Nakon toga, podiže se i druga optužnica u tzv. slučaju "garaža". Postupak je prebačen pred Županijski sud u Zagrebu. Glavaš u mjesecu studenom, ponovno stupa u štrajk glađu. Nakon toga u 11. mjesecu nositelj je izbornih lista HDSSB-a, te nakon izbora, lista koju je on predvodio, dobiva 3 zastupnička mjesta u saboru. Verificiranjem njegova saborskog manadata, ponovno dobiva zastupnički imunitet koji ga štiti od pokretanja kaznenog postupka i pritvaranja. Nakon 66 dana štrajka glađu, Sud ga je pustio na slobodu i prekinuo postupak zbog novonastalih okolnosti. Nedugo zatim, DORH traži ponovno pritvaranje, ali Hrvatski sabor dopušta ponovno pokretanje postupka, ali ne i pritvaranje.
Zbog doprinosa u stvaranju, obrani i obnovi Hrvatske države prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je: - Spomenicom Domovinskog rata - Spomenicom domovinske zahvalnosti - Redom hrvatskog trolista - Redom Ante Starčevića - Redom bana Jelačića - Redom kneza Domagoja s ogrlicom - Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom. |
|
Glavaš Branimir |
