|
Rođen u Splitu 6. III. 1938., gdje završava osnovnu školu. Srednju školu pohađao u Santiago de Chile od 1948. do 1956. Pravni studij diplomirao u Zagrebu 1961., usporedno pravo i europske studije diplomirao u Strasbourgu 1963., doktorirao tezom "Integralna teorija prava" u Beogradu 1967. Od 1961. radi na Pravnom fakultetu u Splitu na predmetu Teorija prava i države, a zvanje redovnog profesora stječe 1985. godine. Autor je preko šest stotina stotina znanstvenih i publicističkih tekstova, pravnih i politoloških, među njima knjiga "Pojam prava" (Split, 1976; 1981), "Osnove prava" (Zagreb, 1986), "Norberto Bobbio: Eseji iz teorije prava" (Split, 1988), "Jezik prava" (Zagreb, 1989), "Pravo kao kultura" (Rijeka, 1990), "Politički ogledi" (Split, 1990), "Argumentacija i pravo" (Split, 1997; Beograd 2004), "Država i pravo" (Zagreb, Sarajevo, 1997) i "Teorija države i prava" (Zagreb, 2001), kojima je u našoj pravnoj teoriji uveo nove probleme i odgovore iz metodologije, aksiologije, jezika i argumentacije u pravu. Autor je prvog djela animalistke i pravne zaštite životinja u Hrvatskoj "Životinja i čovjek. Prilog kulturnoj zoologiji" (Split, 1997), te urednik zbornika sa znanstvenog skupa "Kulturna animalistika" (Split, 1998), a godine 2002. objavljuje u Zagrebu svoje najobimnije i interdisciplinarno djelo "Stablo i čovjek. Prilog kulturnoj botanici", u kojemu, između ostalog, postavlja osnove bioetičke zaštite biljnoga svijeta. U knjizi "Sumorne godine. Nacionalizam, bioetika, globalizacija" (Split, 2003) sabire svoje publicističke i znanstvene radove iz 90-ih godina. Sudjelovao je na mnogim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Dobitnik je Nagrade grada Splita za znanost 1976. godine za "Pojam prava" i Nagrade "Slobodne Dalmacije" za znanost "Cvito Fisković" 2002. godine za "Stablo i čovjek". Bavio se i književnim prevođenjem - Pabla Nerude, Lautreamonta i Miguela de Unamuna. Govori španjolski, talijanski, francuski i engleski, a služi se portugalskim i njemačkim jezikom. Pravnom fakultetu u Splitu je donirao 2003. tri dokumentacije znanstvenih i publicističkih tekstova (hemeroteku): iz ekologije, bioetike i kulturne biologije, iz pravne teorije, te jugoslaviku-kroatiku, od preko 700 fascikala i stotinjak tisuća jedinica.
Za vrijeme i nakon rata djelovao je individualno i u udrugama u borbi za ljudska prava, između ostalog kao jedan od osnivača "Dalmatinskog odbora solidarnosti", a od 2001. kao član Hrvatskog helsinškog odbora. |
|
Visković Nikola |
