https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?zivotopisi_osoba_id=6814&stjepan-mrcelja=  https://twitter.com/savjest_com?zivotopisi_osoba_id=6814&stjepan-mrcelja=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?zivotopisi_osoba_id=6814&stjepan-mrcelja=  http://savjest.com/savjest_rss.php?zivotopisi_osoba_id=6814&stjepan-mrcelja=

SAVJEST osobe

Stvorili smo državu i uništili društvo!

Stjepan Marčelja je rođen 1941. godine u Zagrebu, 1964. je diplomirao fiziku na PMF-u u Zagrebu, od 1967. do 1970. boravio je na Sveučilištu Rochester u SAD-u gdje je i doktorirao, od 1971. do 1972. radio je na Sveučilištu Utah, od 1971. do 1975. na PMF-u u Zagrebu kao docent na Odsjeku za fiziku, od 1973. do 1974. bio je gost istraživač na Institutu za teorijsku fiziku na Slobodnom sveučilištu Berlin, od 1975. do 2002. radi kao teorijski fizičar na Institutu naprednih studija Australskog nacionalnog sveučilišta u Camberri.
 
U mjesecu siječnju 2002. godine preuzeo je funkciju ravnatelja Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu te se nakon isteka ugovorenog roka ponovno vraća u Australiju gdje živi s obitelji. I dalje radi na Australskom nacionalnom sveučilištu u Camberri, a izvanredni je profesor na Sveučilištu u Splitu gdje svake godine po četiri mjeseca predaje studentima i prisustvuje ispitima pa je tako ove godine iskoristio priliku i s bratom prvi put u životu došao u zavičaj svojih predaka.
 
Prof. Stjepan Marčelja je u znanstvenim časopisima citiran 4.500 puta, a jedan od njegovih najznačajnijih projekata iz domene neurobiologije je ''Teorija o unutrašnjoj strukturi membrana'' i '' Studija o optičkim signalima u vizualnom korteksu''. Iako se bavio brojnim teorijama, mahom nerazumljivim običnim smrtnicima, nalazi vremena za skijanje, ribarenje i brojna putovanja, uglavnom vezana uz njegov rad. Kao svjetski znanstvenik, nositelj je brojnih priznanja i nagrada, a najvažnije su: Eastman Kodak Award, Sveučilište Rochester, SAD, 1969. godine i Nagrada Ruđer Bošković, Hrvatska, 1974. godine.
 
U Australiju je s obitelji odselio 1975. godine. Supruga mu je tada bila zaposlena u Plivi kao kemičarka. Prof. Marčelja kazuje da je Australija idealna za znanstveni i stručni rad. Sin Andreas više je godina bio profesionalni pilot, a sada se bavi informatikom. Starija kći Lada je s obitelji živjela u Japanu, a sada u Camberri daje instrukcije iz čela. Mlađa kći Ana je učiteljica u Sydneyju.
 
Na upit koliko je porijeklo, odnosno, genetika presudna za odabir zvanja i karijeru, prof. Marčelja kazuje: ˝Mislim da je od genetike puno važnija radoznalost i zainetresiranost za problem, a to djeci mogu usaditi roditelji i preci. Moj djed je bio veletrgovac brašnom, ali je volio eksperimentirati. Uvozio je merino ovce iz Australije, a od cara Franje Josipa dobio je nagradu za inovaciju u uzgajanju školjkaša. Međutim, sklonost eksperimentu nisam naslijedio od njega, nego od strica, ing. Eduarda Marčelje, vrsnog projektanta mostova. Kako sam odrastao bez oca, stric je ipak najviše utjecao na moj razvoj i izbor zvanja. On mi je pokazivao kako se kvantitativno računaju konstrukcije mostova, što je na mene ostavilo velik trag. Baka i majka voljele su slikati, tako da se može reći da je u obitelji postojala specifična istraživačka i umjetnička crta. Mene su oduvijek zanimale biologija i fizika.˝

    Mrčelja Stjepan



..
osoba.php?osoba_id=9882&katarina-peovic
 
osoba.php?osoba_id=6768&josip-kregar
 
osoba.php?osoba_id=3449&zoran-milanovic
 
28.03.1981  Crnić Silvia
28.03.1977  Parić Darko
28.03.1944  Slabinac Krunoslav Kićo