Rođen je 1942. godine u naselju Smude u današnjoj Općini Voćin. Osnovnu školu završio je u Smudama, petovnicu u Macutama, dok je 6, 7. i 8. razred osnovne škole pohađao u Voćinu. Nakon osmoljetke završio je Učiteljsku školu u Osijeku, a potom i studij južnoslovenskih jezika i književnosti Univerziteta u Novom Sadu, čiji je bio stipendist od druge godine studija.
Nakon studija otišao je na odsluženje vojnog roka i potom se 1. IX. 1970. zaposlio u Gimnaziji Beli Manastir. Predavao je hrvatskosrpski / srpskohrvatski jezik, uz dopunu ruskog jezika, koji je naknadno apsolvirao 1974. na Katedri za ruski jezik u Novom Sadu. Od tada živi u Belom Manastiru. Novinarski radJoš kao student pisao je za Studentski list u Novom Sadu i kraće vrijeme za osječki Glas Slavonije. U Gimnaziji je, pored redovnog zanimanja, postao saradnik beogradskog lista Politike i s uspjehom je vodio "Školski čas", zbog čega je, zajedno s učenicima, dobio sedmodnevno nagradno putovanje u Tivat i Plaketu lista "Politika".
Godinu dana bio je dopisnik Radio-Osijeka iz Belog Manastira, a nakon integracije Gimnazije Beli Manastir u Centar za usmjereno obrazovanje Beli Manastir postao je glavni urednik Baranjskog srednjoškolca. Uredio je 14 njegovih brojeva (1977-1990). Stručni radPovremeno je pisao u hrvatskim stručnim časopisima o problemima u metodici nastave jezika. Održao je brojna predavanja na stručnim seminarima iz hrvatskosrskog / srpskohrvatskog jezika za profesore srednjih škola u Hrvatskoj. Nagrađen je značajnom nagradom Zaslužni radnik u prosvjeti.
Uredio je ili bio lektor i korektor više pjesničkih zbirki. Zapisivao je pastirske igre svoga zavičaja i ta se građa nalazi u SKD "Prosvjeti" u Zagrebu i u SANU u Beogradu. Napisao je rječnik starih riječi Voćina i uže okoline (1240 riječi), akcentovao ih i napisao po jednu rečenicu za svaku riječ onako kako se ona upotrebljavala u govornoj komunikaciji. Rječnik je rađen uz stručne konsultacije mentora s Odseka za srpski jezik SANU. Spisateljski radGodine 1989. izdao je knjigu o životu Jovana Lazića "Ljubav za heroja" (71 str.), koja se u baranjskim školama čitala kao lektira. U časopisu Srpska zora (Knin, broj 1, 1990) objavio je priču "Bruder", s tematikom iz rodnog kraja.
Sam ili u koautorstvu izdao je i knjige "SDS : volja naroda" (1993) te "Istorija Srba u Baranji = The History of Serbs in Baranja : istorijsko-geografsko-politički položaj Srba u Baranji" (s Perom Matićem; 1. izdanje 1995, 2, dopunjeno izdanje 1996).
Godine 2008. izdao je u Sremskoj Mitrovici i knjigu "Mit i stvarnost sela Smude" (108 str.). Politički radU vrijeme raspada bivše Jugoslavije, za vrijeme tzv. mirne reintegracije i kasnije djeluje u srpskim strankama (prvu SDS-u, a potom SDSS-u) i u srpskim organizacijama (SKD "Prosvjeta", ZVO, Društvo za srpski jezik i književnost u Hrvatskoj, Vijeće srpske nacionalne manjine Osječko-baranjske županije, Vijeće srpske nacionalne manjine u Gradu Belom Manastiru. U nekoliko saziva bio je (i još uvijek je) član Gradskog vijeća Grada Belog Manastira. Od 1998. do 2005. godine bio je pomoćnik ministra za kulturu Republike Hrvatske. Od 1. XII. 2005. je u penziji. |
Živković Nikola |