SAVJEST osobe

 Hrvatski nogometni stručnjak Miroslav Blažević rođen je 10. veljače 1935. godine u Travnku (BiH). Otac Mate bio je upravitelj travničkog Hrvatskog doma, a majka Kata vrlo pobožna žena koja se svakodnevno molila Bogu da njenog sina prestanu zvati Ćiro, kako su ga prozvali vršnjaci nakon što se oduševio predstavom jednog trbuhozborca s lutkom koji je šuškavo govorio. Lutak se, naime, zvao - Ćiro.

Poslije osnovne škole kao velika nogometna nada odlazi u zagrebački Dinamo, gdje mu suigrači daju nadimak Blaž, nakon čega radosno piše majci da joj je travnički svetac blaženi Petar Barbarić uslišio molitve. Međutim ubrzo ga na terenu prepoznaju neki Travničani i počinju mu skandirati, pa je Blaž opet postao Ćiro. Karijeru igrača koju je proveo u Dinamu i Rijeci prekinula je bolest te se Blažević odlučuje upisati na Višu trenersku školu. U brak stupa 1961. sa Zdenkom Đorđević s kojom ima troje djece - Barbaru (1962.), Katarinu (1966.) i Miroslava (1971.).

U svojoj karijeri nogometnog trenera trenirao je brojne nogometne klubove i reprezentacije sa zapaženih uspjehom. Najveći uspjeh postići će 1998. kada će s reprezentacijom Hrvatske osvojiti treće mjesto na svjetskom prvenstvu u Francuskoj. Pored trećeg mjesta s Hrvatskom zasigurno će ostati najviše upaćeno i osvajanje naslova nogometnog prvaka Jugoslavije s Dinamom 1982., a naredne godine (1983.) s Dinamom će osvojiti i Kup Maršala Tita. U lijepoj uspomeni ostao je i navijačima kosovske Prištine koju je uveo u Prvu nogometnu ligu. Terezu Kesoviju, koja je na posljednjoj utakmici izvela početni udarac, od sreće je na rukama iznio s terena. Nakon nekog vremena trenerskim se poslom nastavio baviti u inozemstvu, uglavnom u Švicarskoj. Poslije demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj vraća se iz inozemstva, zbližava se s predsjednikom Republike Franjom Tuđmanom i učlanjuje u HDZ. Uskoro kupuje Dinamo, odnosno tada HAŠK Građanski. Do državne dokapitalizacije bio je vlasnik i trener kluba koji je tada promijenio ime u NK Croatia. Ubrzo je imenovan izbornikom hrvatske nogometne reprezentacije, s kojom je uz čak dvije pobjede i samo dva poraza u Engelskoj 1996. godine ušao u četvrtfinale Europskog nogometnog prvenstva.

Na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. godine s reprezentacijom Hrvatske je osvojio treće mjesto što je apsolutno najveći uspjeh hrvatskog sporta uopće. Na kormilu hrvatske nogometne vrste ostati će do jeseni 2000. zbog loših rezultata. Ponajviše zbog toga što se Hrvatska nije uspjela plasirati na Euro 2000. osvojivši treće mjesto u skupini. Poslije hrvatske nogometne reprezentacija preuzima kormilo Irana. U Iranu ostaje do 2002. kada se ponovno vraća u Hrvastku i trenira potom uglavno hrvatske prvoligaške klubove.

Uz nogomet pokušava biti aktivan i u političkom vodama. Dolaskom Ive Sanadera na čelo HDZ-a istupa iz stranke te se na predsjedničkim izborima kandidira kao neovisan kanidat i osvaja 0.80 % glasova te ispada već u prvom izbornom krugu. Uz Blaževićevo ime često su se vezale brojne afere još od odlaska Roberta Prosinečkog iz Dinama u beogradsku Crvenu Zvezdu zbog navodne nespremnosti Robertova oca da, za razliku od Marinka Bobana (oca Zvonimira Bobana), Blaževiću plati mjesto u prvoj momčadi (kako je svojevremeno tvrdi jedan hrvatski list). Povodom toga Blažević je u nogometnim počecima mladog Prosinečkog navodno izjavio kako će pojesti svoju trenersku diplomu ako Prosinečki ikada postane veliki nogometaš. Diplomu nikad nije pojeo. Uz Miroslava Blaževića veže se i jedna međunarodna afera s financijskim malverzacijama u Nantesu, zbog čega je ležao u francuskom zatvoru, iako je kasnije pušten zbog nedostatka dokaza.

Blažević je strastveni kolekcionar skupih stvari - poglavito satova i umjetničkih slika, a i veliki je obožavatelj čokolade. Osim nogometa voli i borilačke sportove (boks, sumo hrvanje) te biciklizam. Voli citirati Montesquieua i pozivati se na Nietzschea. Popularni Ćiro jedini je u hrvatskoj povijesti tri puta dobio državnu nagradu za sport "Franjo Bučar" (1998. - godišnja nagrada za pojedince; 1998. - godišnja nagrada za momčadi; 2007. - nagrada za životno djelo).

http://www.moljac.hr/biografije/blazevic.htm