"Sve što smo se dogovorili piše u pismu švedskom predsjedništvu, ništa nije dogovoreno izvan pisma", izjavila je premijerka u emisiji Hrvatskog radija "Kako vlada Vlada", upitana za komentar nagađanja o teritorijalnim ustupcima Sloveniji, poput napisa u slovenskim medijima da je Slovenija dobila izlaz na otvoreno more.

"Ništa iza toga (pisma), ništa izvan toga", kazala je Kosor, koja očekuje da će dogovor s Pahorom sutra dobiti potporu vanjskopolitičkog i odbora za europska pitanja slovenskog parlamenta, što bi značilo i slovensku deblokadu hrvatskih pregovora o pristupanju EU. "Vjerujem da ćemo tu priču završiti", kazala je premijerka koja očekuje da će se početkom listopada sastati međuvladina konferencija s odlukom o otvaranju hrvatskih pregovora - očekuje da će do kraja godine biti otvorena sva 33 pregovaračka poglavlja te zatvoreno njih 20.

Na upit što Vlada poduzima s ostalim pitanjima koja usporavaju Hrvatsku na putu u EU, poput odnosa s Haškim sudom (topnički dnevnici), reforme pravosuđa i državne uprave te borbe protiv korupcije, Kosor je odgovorila da su sve to za Hrvatsku "prvorazredno važna pitanja" na kojima će Hrvatska pokazati da je "pravna država u svoj svojoj punini". Naglasila je da su Vlada i ona osobno spremni poduzeti radikalne poteze, da će imati snage "za sve ono što je u interesu Hrvatske i društva, ali ništa na temelju priča, tračeva, spinova, već na temelju činjenica".

Što se topničkih dnevnika tiče, Kosor je najavila da će "za koji dan" ponovno sazvati sjednicu Savjeta za suradnju s Haškim sudom te tražiti novo izvješće o tome gdje se stiglo s istragom o topničkim dnevnicima, ponovno opovrgnuvši teze da Hrvatska namjerno skriva te dnevnike i tako si svjesno ugrožava pregovore s EU. "To bi zbilja bilo više nego apsurdno", kazala je.

Premijerka je najavila da će državni proračun za iduću godinu obilježiti smanjivanje svih troškova "bez kojih možemo preživjeti i dočekati 2011., odricanje od svega onoga bez čega se može", te da će osobno inzistirati na krajnje štedljivom ponašanju proračunskih korisnika, uključujući i ministarstva. Izvijestila je da bi danas trebale biti gotovo načelne analize za sva ministarstva koliki im je limit, odnosno okvir proračunskih izdvajanja na koja mogu računati u 2010.

Osvrčući se na sindikalne prosvjede i njihove zahtjeve za ukidanjem tzv. kriznog poreza te povećanjem plaća i mirovina, Kosor je ustvrdila da su ti zahtjevi neutemeljeni, da to sindikati ne mogu ultimativno tražiti kada, kaže, znaju da bi bez kriznog poreza u pitanje došla redovita isplata plaća i mirovina.

Uvjerena je da će taj zakon "preživjeti" do kraja 2010., roka na koji je i donesen, i to unatoč brojnim ustavnim tužbama kojima se traži njegovo ukidanje, budući da taj porez ne zahvaća oko 900 tisuća umirovljenika i 600 tisuća zaposlenih s prihodima manjim od 3000 kuna, a čime je, tvrdi, ispoštivano ustavno načelo o Hrvatskoj kao socijalnoj i pravnoj državi.