Svakakvih poslije rata. Neki tako prebrojavaju koliko je novih dužnosnika i sličnih uhljeba imenovano i razriješeno u jedinici vremena. Prema takvim luckastim autorima, Ludi Zoran obožava taj dio radnog vremena svoje vladavine. Navodno, statistički, na svakoj sjednici izluči nekog ili neku sklonu socijaldemokratskoj ideji vodilji.

Zašto i ne. Stvoriti društvo blagostanja, biti solidaran sa manjim, potlačenim; pjevati o jednakosti, socijalnoj pravdi, pa čak i slobodi. Primamljivo do te mjere da bi čovjek, čak i po ovakvoj vrućini, podigao revoluciju. Svako je takvo zasjedanje svojevrsno čistilište iz kojeg gladni i uplašeni vlasnici iskaznica partija vladajućih koalicija ulaze u raj. Zbogom tavama – dobar dan profesionalnim aparatima za palačinke; nema više vlaka, smrdljivih kupea i presjedanja – vozaču, prebaci me do Korčule, pa ćemo u povratku u Glini kupit prase.

Na tragu iznijetog, Slavoj Žižek, filozof kojeg ja ne razumijem, jer sam glup ( isto vrijedi i za Chomskog ), rekao je da je socijalistička utopija ostvarena, i to upravo u liberalnom kapitalizmu. Gubici nacionalizirani – zarade privatizirane! Ali, nadodao bih onako sa strane, ne za narod, naciju, pleme, obitelj; već za izabrane nadljude. Točnije oni nisu izabrani, niti su nadljudi, nego su se sami izabrali i ustoličili u izabrane. Nedodirljiva kasta poremećenih psihića! Sad znate odgovor na pitanje zašto tolika bešćutnost vladajućih koja doseže do opasnih dodira sa autizmom. Morate znati da je i Mutava Milanka također socijalno osjetljiva, ali u nekoj drugoj dimenziji. Ona pati kada njenom sudrugu skinu s plaće jer je bio u sukobu interesa. Kada njezina frendica iz udruge za zaštitu prerano obranih mahuna dobije par milijuna sredstava manje negoli su se dogovorile na izletu na Brijunima, satima je u bedu. Mislite da Milanka ne plače kad joj neka prija sa Iblerovog kaže da se udebljala 3 kile ili kad joj pukne lutka za napuhavanje Darko pa mora napuhavati novu, po imenu Hrvoje.

Sad znate zašto je Mutava Milanka natečena a frizura joj ko da su je ustaše ganjale po Kapeli ( Maloj i Velikoj ). Ona živi i jede socijaldemokraciju. Ona pati jer svi članovi njene partije nisu jednaki! Da biste shvatili razinu osjećaja socijalne pravde u jednom ministarstvu, po zaposlenicima nalik na mix šumarije i restorana brze prehrane, jedan ganutljiv primjer. Tin je sasvim prosječna nezaposlena budala. Ne možeš malog koji redovito plaća članarinu pustiti da se vucara sa nekima koji ne plaćaju redovito članarinu. Pogotovo ne po institucijama gdje su ovi drugi u apsolutnoj većini. Uz mnoge budale, probisvijete, kretene, krpelje, oposume ( nastavi niz ) Njezino soc- veličanstvo je za savjetnika u kabinetu zaposlila čak i jednog – tupeka.

Zašto ne, ako ništa radi imena, zna uključit kompjuter, a zna i sa žicama; možda bi mi mogao složit električnog pastira, ionako mi ovce bježe iz tora, svako malo. Dalekovidno je zaključila nesuđena miss Like i Korduna i otišla dalje naricati nad sudbinom SDP-ovaca siromašnijih od Tedeschija. Vjerojatno shvaćate da je ovdje definitivno riječ o pravoj osobi na pravom mjestu ( legitimno je pravo izabrati svoj tim! ) ali prilično je neugodno na sjednici jedne vlade, koliko god ona bila tupasta, progurati za savjetnika u kabinetu – jednog tupeka. Zamisli da te recimo tupavi Predrag pita, koji ti je ono tupek u kabinetu, a ti sliježeš ramenima i blejiš po telefonskom imeniku, čini ti se da su ti svi u kabinetu tupeki, i nema veze što misliš da su u i njegovom kabinetu tupeki ( a i on ), ali on je prvi pitao. Svi smo svi mi tupeki, ali se ovaj tako i zove. Nabijem vas na – tupeka!