Izgradnja Muzeja vučedolske kulture kraj Vukovara počela je 2004. te je dovršena u svibnju 2014., kada se pristupilo realizaciji stalnog postava, za što je Ministarstvo kulture izdvojilo 15 milijuna kuna, priopćeno je u srijedu iz Ministarstva.Muzej je dio velikog Projekta Ilok – Vukovar – Vučedol koji je još obuhvatio obnovu dvorca Odescalchi, plato tvrđave i zidine, kompleks franjevačkog samostana, Žitnicu te parkovne površine u povijesnoj jezgri u Iloku, te obnovu barokne jezgre Grada Vukovara i kompleksa dvorca Eltz, kao i vukovarski Gradski muzej sa stalnim postavom.

 

Cijeli projekt financiran je kreditom Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) u vrijednosti 169,7 milijuna kuna, dok je na planiranih 56,9 milijuna kuna učešća RH, Ministarstvo kulture osiguralo dodatnih 156,2 milijuna kuna.

“Muzej koji za nekoliko dana otvara svoj stalni postav najširoj publici svakako je jedan od vrhunaca tog obimnog projekta u Slavoniji a posljednjeg dana lipnja ove godine on će otkriti svjetsku atrakciju. Arheološki nalazi, arhitektonski i gospodarski pokazatelji načina života svjedoče o prisutnosti ljudi, razvoju kultura i civilizacija na desnoj obali Dunava, četiri kilometra nizvodno od Vukovara”, ističu iz Ministarstva.

“Na oko 1200 metara četvornih, u 19 prostorija bit će prikazani ne samo neposredni arheološki nalazi na jednom od najznačajnijih arheoloških lokaliteta u Europi, nego i prikaz rekonstrukcije vučedolske kulture kojoj se pripisuje začetak kultura današnjih europskih naroda”, dodaje se.

Autori idejne koncepcije Muzeja su Aleksandar Durman, voditelj arheoloških istraživanja Vučedola sa Odsjeka za arheologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, i Ružica Marić, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar.

Durman i arheologinja Mirela Hutinec potpisuju autorstvo postava.

Muzej vučedolske kulture temelj je za početak novog multifunkcionalnog projekta, Arheološkog parka Vučedol, koji obuhvaća program sustavnih, interdisciplinarnih istraživanja arheološkog lokaliteta Vučedol, čime se širi prostor Vučedola prezentira kao arheološko–povijesni ali i kao turističko-ugostiteljski i sportsko–rekreativni centar.

Ministarstvo kulture u razvoju tog projekta blisko surađuje s Ministarstvom turizma i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU.

Na arheološkom lokalitetu Vučedol možemo pratiti razvoj civilizacija i kulture od prvih naseljavanja šest tisuća godina prije nove ere, rekonstruirati dnevni život i običaje kulturnih pojava u vrijeme doseljavanja prvih Indoeuropljana – badenske, kostolačke i vučedolske – koju se najdetaljnije može rekonstruirati i kojoj je lokalitet odredio ime.

Najintenzivniji rast i razvoj bilježi iza 3000. godine prije nove ere i u svom je vrhuncu pokrivala 14 današnjih europskih država – Češku, Slovačku, Austriju, Mađarsku, Rumunjsku, Sloveniju, Italiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju, a jedno je naselje registrirano i u istočnoj Grčkoj.

Iz Ministarstva navode kako je Vlada prepoznala turistički i poslovni potencijal kulturnih resursa pe je projekt Arheološkog parka uvrstila u razvojne prioritete Republike Hrvatske.

“Novim pristupom supostojanja znanstvenih istraživanja po najvišim standardima, atraktivnog i aktivnog muzejskog postava jedinstvenog fenomena svjetske kulturne i povijesne baštine koji potječe iz bakrenog doba, te pratećih obrtničkih i turističkih kapaciteta, otvaraju se mogućnosti razvoja koji bi Vukovar, Vučedol i Ilok upisali na svjetske znanstvene, kulturne, gospodarstvene i turističke mape”, ističu iz Ministarstva kulture.
Izvor:Hina