savjest INTERVJUI

»Neću dopustiti zloupotrebu Ureda pučkog pravobranitelja u političke svrhe, što neki pokušavaju. Ured se ne treba baviti radom, odnosno zabranom političkih stranaka. To je posao državnog odvjetnika, policije, i onih koji registriraju političke stranke i prate njihov rad, a ne pučkog pravobranitelja«. Tim riječima je Ante Klarić, pučki pravobranitelj, komentirao u petak za Vjesnik prozivke koje su mu uputili Ivan Supek i Vjekoslav Vidović zato što je na njihov zahtjev odbio pokrenuti postupak za zabranu HSP-a. Čelnici Hrvatskog pokreta za demokraciju i socijalnu pravdu (HPDSP) i HHO-a smatraju da HSP treba zabraniti zbog više izjava Ante Đapića, jer ocjenjuju da se njima ugrožava Ustav.

• Supek i Vidović su tražili da pokrenete postupak zabrane HSP-a pred Ustavnim sudom, jer da to spada među ovlasti pučkog pravobranitelja?
- U

ZAGREB, 17. rujna - Čelnik HSP-a Anto Đapić u posljednje je vrijeme nizom istupa izazvao burne reakcije. Na njegovu se udaru našla i Vesna Škare-Ožbolt, predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja i savjetnica Predsjednika Republike za politička pitanja. Đapić joj je, naime, poručio da ubuduće dobro pazi što govori o HSP-u, jer joj njegovi pravaši neće tako lako zaboraviti to što je, navodno, na sastanku s Komisijom Članka 11, HSP izjednačila sa srpskim ekstremistima. Optužio ju je i da napadima na pravaše »pere vlastitu nečistu savjest« zbog toga što mora sjediti za istim stolom s Vojislavom Stanimirovićem i Miloradom Pupovcem.

• Mislite li da je HSP remetilačka stranka koja može u ovo predizborno vrijeme ugroziti mir u Podunavlju?
- Ne mislim da bi HSP mogao remetiti

U ponedjeljak je u središnjici HSS-a održana sjednica užeg Predsjedništva stranke, na kojoj se raspravljalo i o modelima izlaska stranke na izbore. Tim povodom smo razgovarali s glavnim tajnikom HSS-a Stankom Grčićem.
- Još nismo konkretizirali način na koji ćemo izići na izbore, budući da u izbornom zakonu ima nedorečenih stvari. Prije svega, mislim na pitanje nositelja liste, kontrole izbora, financiranja izbora te pitanja manjina. Držim da će i zastupnici HDZ-a zbog tih nedorečenosti htjeti doraditi taj zakon onako kako bi on trebao izgledati.

• Kako HSS nakon prijedloga izbornog zakona i prijedloga zakona o izbornim jedinicama vidi svoj položaj na političkoj sceni?
- Predsjedništvo je zaključilo da HSS treba oko sebe okupiti sve stranke centra, prije svega tri stranke u šestorici (LS, HNS i IDS), ne zanemarujući stranke

IDS je upravo ponudio svoj izborni program i izabrao šefa izbornoga stožera, čime je praktički označio i početak svoje predizborne kampanje. I SDP se u Istri ozbiljno priprema za predstojeće izbore. Što je s HDZ-om Istarske županije, pitali smo predsjednika HDZ-a Istarske županije Maria Bratuliću.

- Hrvatska demokratska zajednica Istarske županije nije nikada ni prestala voditi svoju predizbornu kampanju. Međutim, sigurno je da ćemo i mi uskoro utemeljiti svoj izborni stožer, naravno, u skladu s izbornom strategijom i programom HDZ-a. Smatram da stalni istupi oporbe, posebice IDS-a, koji su svakim danom sve radikalniji i uznemiravajući za naše glasače, neće pomoći oporbi da skine HDZ s vlasti. Jer, i po tim se istupima jasno vidi kako oporbi nije cilj učiniti nešto za Hrvatsku, nego samo skinuti vladajuću stranku s vlasti.

•

Ovih dana HDZ je u saborsku proceduru uputio prijedlog izbornog zakona i zakona o izbornim jedinicama, čime je praktično otvorena predizborna kampanja.
S Vladimirom Šeksom, glavnim HDZ-ovim stručnjakom za izborno zakonodavstvo i jednim od najutjecajnijih članova stranke, razgovarali smo o slijedećim parlamentarnim izborima, te o izbornoj strategiji i obećanjima s kojima će nastupiti vladajuća stranka.

• HDZ je uputio u saborsku proceduru izborni zakon i zakon o izbornim jedinicama. Kad se mogu očekivati izbori.
– Potkraj ove ili početkom iduće godine.
• Hoće li izbori biti ove godine ili ipak 2000. godine?
– Pretpostavljam da će Predsjednik Republike odlučiti raspisati izbore još ove godine.
• Dakle, 19. ili 23. prosinca.
– Mislim da ti datumi nisu u igri.
• A koji su u igri?
– Poslije 26. prosinca.
•

Iako ste odbili posljednji Inin zahtjev za poskupljenjem benzina, ima li naznaka da će se to ipak dogoditi, pitali smo ministra gospodarstva Nenada Porgesa.

– Teško je to potvrditi ili odbaciti. Trenutačno se rade analize i do daljnjega na tu temu neću davati izjave.
• Što su pronašli predstavnici Ministarstva gospodarstva, koji su u Ini pregledavali dokumente na kojima se zasniva njezin zahtjev za poskupljenjem benzina?
– Činjenica je da su se samo tražili neki kalkulativni elementi i ništa drugo.
• Nedavno ste predložili da Vlada više ne kontrolira cijene javnih poduzeća. Ima li što novo u vezi s tim?
– Koliko ja znam, o tome se raspravljalo i na užem kabinetu Vlade, ali još nije došlo na Vladu.
• Hoće li uistinu doći do korekcije stope PDV-a, ili je

• Možete li precizirati što ste točno mislili kad ste izjavili da HV ne smije dopustiti daljnja izručenja Sudu u Haagu?
– Rekao sam vrlo jasno da bi se u slučaju novog zahtjeva za izručenjem hrvatskih generala, hrvatske oružane snage trebale ponašati na temelju hrvatskog Ustava, koji govori da oružane snage Hrvatske imaju pravo i obvezu čuvati hrvatsku cjelovitost i suverenitet. Prema mojoj političkoj procjeni, takvo izručenje generala značilo bi najozbiljnije narušavanje suvereniteta Hrvatske, a na koji bi se način to primijenilo, trebao bi odlučiti onaj tko ima kontrolu nad HV-om, a to je vrhovnik HV-a.
• Zašto je te vaše riječi veliki dio javnosti protumačio kao poziv na vojni udar?
– Nije veliki dio, već dio ljevičarske javnosti, Jugoslavena, Srba, udbaša i kosovaca u dijelu medija, koji su dobili