savjest INTERVJUI

• Gospodine Šeks, kako komentirate najave šestorice o saborskom aktualiziranju njihova prijedloga izbornog zakona?
- Prijedlog izbornog zakona, koji su svojedobno oporbena šestorica uputili u saborsku proceduru, raspravljen je, rasprava je zaključena i još samo preostaje glasovanje o tom prijedlogu. Prema tome, nema otvaranja rasprave o prijedlogu promjena izbornog zakona koji je već raspravljen u Saboru.
• To, dakle, znači da nema rasprave, već će se o tome samo glasovati.
- Formalno, prijedlog mora doći na glasovanje, osim ako ga šestorica ne povuku. Što se tiče samog merituma, o njemu se više neće raspravljati. Može se raspravljati samo posredno, u povodu prijedloga koji je HDZ uputio u proceduru. Postoji i treća varijanta, a to je da šestorica upute novi prijedlog promjena izbornog zakona, ali to bi bilo nevjerojatno. Znači, ta

Među ostavkama i smjenama u Vladi, o kojima se spekulira već dulje vrijeme, jest i ostavka ministra hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata dr. Jurja Njavre. Aktualna je zbog ovih dana napetih odnosa Hrvatske s Haaškim sudom, i ministrove odluke da ode s te dužnosti, ako Mladen Naletilić Tuta bude izručen Haagu.
• Hoćete li dati ostavku sad kad je poznato da je Županijski sud odlučio udovoljiti zahtjevu Haaga i izručiti Tutu?
- Ostajem pri ponuđenoj ostavci, a na Vladi je da ju prihvati ili ne. Mislim da je to atak na dostojanstvo hrvatskih branitelja. Da me netko ne bi krivo shvatio, meni je Tuta samo sinonim za sve hrvatske branitelje. Negdje moramo staviti točku. Ako nastavimo ovako bojim se da će biti još Tuta. Mislim da je za mene kao

• HDZ je u četvrtak u saborsku proceduru uputio prijedlog izbornog zakona. Je li konsenzus oporbene šestorice s vladajućom strankom uistinu bio nemoguć?
- Ne samo da je konsenzus bio moguć, nego je bio potreban i koristan. Prije svega za unutarnju političku scenu i za međunarodnu zajednicu koja nas gleda kroz vrlo precizan mikroskop, analizirajući koliko smo demokratizirani. Konsenzus je bio potreban i zbog stjecanja uvjeta da ovi, usuđujem se reći, presudni izbori za Hrvatsku budu uistinu potpuno pošteni, fair i demokratični, da se održe u demokratskom ozračju i da prestanu kalkulacije o sitnim partikularnim interesima bilo koje političke skupine.
• U čemu je onda bio problem?
- U svibanjskom sporazumu šestorice s HDZ-om jasno je rečeno da konsenzus o izbornom zakonu podrazumijeva i konsenzus o zakonu o izbornim jedinicama

ZAGREB, 2 rujna - Ovih je dana spajanje Ine i mađarskog Mola ponovno u središtu pozornosti. Direktor Jadranskog naftovoda (JANAF) Ante Čičin-Šain u Vjesniku je rekao da JANAF ne želi »u kombinaciju« s Molom, jer bi mogao ostvarivati mnogo veće profite ako zadrži samostalnost. Neovisnost bi, smatra, JANAF-u omogućila »šire mogućnosti djelovanja s različitim zemljama i kompanijama«. U slučaju da je integracija s drugim sustavima neizbježna, smatra da je za naftovod povoljnija opcija regionalna integracija, u koju bi, osim Mađarske, bile uključene i druge susjedne zemlje, pa bi i vlasnički udjeli bili nedominirajući. Time bi se postigla optimalna tržišna cijena za JANAF te optimalni odnos interesa i korištenja transporta nafte naftovodom. Kako je u pregovorima o spajanju Ine i Mola pitanje uključivanja JANAF-a postalo važno, o tom smo problemu razgovarali

• Gospodine Šeks, tko je kriv za propast pregovora oko izbornog zakona?
- Potpuna odgovornost stoji na oporbenoj šestorici, iako ne bih govorio o propasti, nego o prekidu pregovora. Naime, nakon što je 25. svibnja potpisan sporazum u kojem je došlo do potpunog suglasja oko temeljnih instituta izbornog zakonodavstva, došlo je do postavljanja cijelog niza dodatnih zahtjeva, koji nisu predviđeni u temeljnom sporazumu. Nakon toga, šestorica su usuglašavanje o čitavom paketu počeli diktirati terminom izbora i sadržajem izmjena Zakona o HRT-u, koji je potpuno neprihvatljiv i za HDZ i za Hrvatsku. Ti su zahtjevi, kakvih nema nigdje u Europi, postavljeni s ciljem da se zablokira postizanje efektivnoga konsenzusa.
• Oporbene zahtjeve vezane uz HRT nazivate »novim ultimatum«. No, u sporazumu koji ste potpisali, Zakon o HRT-u je naveden kao dio

• Gospodine Gotovac, kakav scenarij predviđate glede daljnje sudbine izbornog zakona nakon što su prekinuti razgovori s HDZ-om?
- Scenarij je vrlo jednostavan: HDZ će predložiti svoj izborni zakon na sljedećem saborskom zasjedanju i uz to vjerojatno jedan kodeks ponašanja HRT-a u predizbornoj kampanji.
• Je li moguće postići konsenzus oporbe i HDZ-a tijekom saborske procedure?
- U Saboru se glasuje i vidjet će se kakav će taj prijedlog biti.
No, on svakako ne može zadovoljiti naše zahtjeve s ozbirom na činjenicu da bi konsenzus bio utvrđen na taj način da bi javnosti jamčio sve što smo dogovorili da će biti provedeno.
Odluke koje se donose u Saboru imaju drukčiji karakter i nemaju tu općeobvezujuću i, rekao bih, svečanu činjenicu da je to zapravo obveza pred nacijom i da se

• Gospodine Čičin-Šain, koje se zemlje trenutno opskrbljuju naftom preko JANAF-a?
- Zbog embarga prema Jugoslaviji i situacije na tržištu sirove nafte, kad je za Mađarsku, Češku i Slovačku trenutno jeftinija nafta iz Rusije, JANAF transportira isključivo za Sloveniju, BiH i Hrvatsku (rafinerije Sisak i Rijeka).
• Ide li ponovno nafta za SR Jugoslaviju, nakon prekida izazvanog kosovskom krizom?
- Rafinerije nafte u Srbiji su oštećene napadima NATO-a i danas nemaju mogućnosti prerađivati naftu, pa nemaju ni potrebe za prijam nafte. Osim toga, postoji međunarodni embargo za isporuke nafte Srbiji - što Hrvatska primjenjuje.
• S koliko kapaciteta trenutno radi Jadranski naftovod?
- JANAF danas radi s minimalnim kapacitetom za potrebe već navedenog okruženja, a to čini oko 20 posto današnjih tehničkih mogućnosti JANAF-a.
• Postoji li u JANAF-u višak