savjest INTERVJUI

ZAGREB, 11. svibnja - S novoimenovanim ministrom pravosuđa dr. Zvonimirom Šeparovićem razgovarali smo o aktualnostima u sudbenoj vlasti. Povod za razgovor je i činjenica da sudbena vlast ima »biljeg» od više od milijun neriješenih predmeta, a rješenja se još ne naziru.

• Iz nekih međunarodnih krugova bilo je prigovora na rad sudbene vlasti u Hrvatskoj. U tom kontekstu, bilo je tvrdnji da Hrvatska nije procesuirala zločine nakon »Oluje». Kako to komentirate?
- Zamjerke međunarodne zajednice uglavnom se upućuju zbog sporosti i neažurnosti sudstva. Zanima ih i položaj pojedinca pred zakonom, posebno pripadnika manjina. Slika koju je stvorio Hrvatski helsinški odbor o navodnim zločinima poslije »Bljeska« i »Oluje«, porazna je. Uskoro ćemo objaviti odgovor, jer se u mnogim slučajevima radi o manipulacijama i neistinama. Malo se zna da se vodilo tisuće

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji gotovo da nema poduzeća koje se ovih dana ne suočava s velikim problemima, činjenica je koju komentira Ivan Šprlje, župan dubrovačko - neretvanski.

- Našu županiju, poglavito Dubrovnik, tijekom povijesti nitko nije mazio. Prošli su razdoblje ratova, potresa, gospodarskih kriza, a zadan im je i najteži udarac tijekom srbo-crnogorske agresije. Ipak, Dubrovnik se poput feniksa uvijek oporavljao, pa je i ova gospodarska kriza trenutačna. Po prvi put naša županija, kao i čitava Hrvatska, vide izlaz iz te situacije, jer mogu samostalno osmišljavati svoje razvojne i političke programe. Radi se o trenutačnoj krizi, jer napadi NATO-a na SRJ neće vječno trajati, nakon čega će se konačno moći reći 'zbogom' Miloševićevu fašizmu.

• Kakvi je rezultate županijska vlast postigla za nešto više od 100 dana vladavine?

Jesu li čelnici SDP-a i HSLS-a Ivica Račan i Dražen Budiša u ponedjeljak na razgovorima s predsjednikom Tuđmanom postigli dogovor o najspornijem pitanju izbornog zakona - tzv. listi za dijasporu ili nije bilo nikakvog dogovora pitanje je koje čitav tjedan intrigira hrvatsku javnost. O razgovoru s predsjednikom Tuđmanom i posljedicama njegovih različitih interpretacija razgovarali smo s čelnikom SDP-a Ivicom Račanom.

• Kako je točno tekao Vaš razgovor s predsjednikom Tuđmanom nakon kojega su počele potpuno oprečne interpretacije o tome je li postignut dogovor ili nije. Što ste točno dogovorili, i što Vam je Predsjednik rekao?
– Ne želim komentirati niti interpretirati sve te interpretacije. Što smo imali reći, ja i Budiša smo rekli u priopćenju nakon relativiziranja razgovora i dogovora sa dr.Tuđmanom. Namjerno spominjem ne funkciju dr. Tuđmana,

Kako komentirate neodaziv predstavnika Srba odavanju počasti poginulim hrvatskim braniteljima prilikom obilježavanja Dana Vukovara, pitali smo Veselina Pejnovića, saborskog zastupnika iz reda srpske manjine i čelnika Narodnog vijeća Srba.
- Koristiti taj trenutak kao moguću politizaciju ili svojevrsni revolt u političke svrhe, kao dokaz da baš ne ide građansko povjerenje, nije dobro i krajnje je vrijeme da se o miru počne razgovarati na građanskoj razini. Ako netko u Vukovaru očekuje da se na srpskom grobu zapali svijeća, onda se svakako mora pomiriti s tim da i na hrvatskom grobu mora zapaliti svijeću. Mora biti svjestan gdje živi i od te činjenice treba početi izgrađivati svoje građanske odnose.

• Priopćenjem koje ste uputili tim povodom protestirate protiv birokratskoga pomirenja. Što pod time podrazumijevate?
- Pod birokratskim pomirenjem mislim na velike

• Kako su nastale razlike između Vašeg tumačenja i onog Dražena Budiše te Ivice Račana o dogovoru glede izbornog modela, poslije njihova razgovora s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, s obzirom da oni tvrde kako je dogovoreno da se izborno zakonodavstvo sačini prema njihovu prijedlogu?

- Dražen Budiša i Ivica Račan pogrešno interpretiraju riječi predsjednika Tuđmana. Naime, Budiša je predložio da se zastupnici koji bi predstavljali hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, istaknu na općim stranačkim listama prema odluci svake stranke koja sudjeluje na izborima, i to tako da se zakonom utvrdi broj kandidata. Princip bi bio da za opće stranačke liste glasuju svi hrvatski državljani, a da broj zastupnika dijaspore koji će pripasti određenoj stranci ovisi o njezinu razmjernom uspjehu na izborima. Ako bi taj

Branko Borković (mladi Jastreb), predsjednik Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata, nadavno je protestirao zbog »torbarenja« dionicama branitelja. Ima li vaše ministarstvo saznanja o tome i jesu li Vas branitelji na to upozorili, pitali smo dr. Jurja Njavru, ministra hrvatskih branitelja Domovinskoga rata.
- Nemamo o tome saznanja, a nije ni u nadležnosti ovoga ministarstva rješavanje problema dionica kuponske privatizacije. U to što je mladi Jastreb rekao, da pojedinci otkupljuju dionice od branitelja, mi se ne možemo miješati.

• U čemu je uopće problem s dionicama branitelja, što oni često apostrofiraju?
- Ovo je ministarstvo nadležno za provođenje Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata. A u Zakonu lijepo piše da treba osigurati braniteljima i dionice javnih poduzeća. Kako tek sada kreće zakonska privatizacija javnih poduzeća, u taj će

ZAGREB, 2. svibnja - Dr. Ivo Sanader, zamjenik ministra vanjskih poslova, akter je i svjedok vrlo žive i intenzivne diplomatske aktivnosti Republike Hrvatske u posljednje vrijeme. U tri posljednja tjedna imao je tri važna posjeta, bio je, naime, u Luxembourgu, u Izraelu i u Erfurtu, s mnogo susreta i razgovora. Ekskluzivno za Vjesnik opisao nam je svoje dojmove i rezultate sa svih tih posjeta.

• Gospodine Sanader, u svjetlu zračnih akcija NATO-a na SRJ došlo je do izuzetne diplomatske aktivnosti u koju je uključena i Hrvatska kao susjedna zemlja. Ministar Granić u više je navrata boravio u SAD, a Vi ste vodili hrvatsko izaslanstvo na susretu Vijeća ministara Europske unije (EU) sa zemljama susjedima SRJ. Kakvi su Vam dojmovi s toga sastanka u Luxembourgu?
- Uistinu je intenzitet diplomatskih