https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?blog=3  https://twitter.com/savjest_com?blog=3  https://www.youtube.com/user/savjestcom?blog=3  http://savjest.com/savjest_rss.php?blog=3

savjest BLOG

Autor:

../blog/blog_autor.php?autor=87&drlesar

drlesar
Datum:
24.02.2009
Slika autor/izvor:
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Godnina 2004.
 
Te sam godine u Saboru podnio prijedlog izmjena zakona o obvezama i pravima zastupnika kojima sam predložio ukidanje povlaštene mirovine za zastupnike i vraćanje u redovni mirovinski sustav. Pošto  su zakonom o vladi ista prava za sebe upisali i ministri, to bi se odnosilo i na njih.
 
Godina 2005.
 
Parlamentarna rasprava nije otvorena jer je Vlada odbijala dati mišljenje o mom prijedlogu zakona. Na aktualnom prijepodnevu (ožujak mjesec) pitao sam Sanadera dokle će opstruirati parlamentarnu raspravu o mom prijedlogu? Odgovorio je da moj prijedlog pručava grupa eksperata i da će Vlada dati mišljenje kada on dobije njihov nalaz.
 
Godina 2007.
 
Sabor je raspušten a moj prijedlog proceduralno propao.
U izbornoj kampanji Milanović na press konferenciji u Čakovcu najavljuje da će SDP odmah poslije izbora predložiti radikalne promjene toga modela.
 
Godina 2008.
 
Na aktualnom prijepodnevu (studeni) od Sanadera tražim da mi dostavi nalaz one grupe eksperata iz 2005. Milanović na aktualnom prijepodnevu pita Sanadrea kada će Vlada predložiti promjene toga modela.
 
Godina 2009.
Siječanj.
SDP još uvijek nije u proceduru dao svoj prijedlog zakona. Sanader još uvijek nije odgovorio na moje pitanje.
Veljača.
Na aktualnom prijepodnevu predsjednik Sabora podsjeća Sanadera da mi duguje odgovor iz studenog 2008. i daje mu dopunskih 8 dana. Ni nakon proteka dopunskih 8 dana odgovora nema. Od tada svaki dan, na kraju svake rasprave ponavljam:
„Uostalom, poštovane kolegice, poštovani kolege, gospodine predsjedniće, podsjećam vas da se premijer Sanader još uvijek boji odgovoriti na moje zastupnučko pitanje iz studenog prošle godine o nalazu grupe eksperata o mom prijedlogu zakona o ukidanju povlaštenih mirovina“.
I tako sve do 19. veljače. Toga dana stigao je odgovor!
A u njemu piše „...da je Vlada odlučila predložiti promjene zakona i pooštriti uvjete za stjecanje prava na tu povlaštenu mirovinu ...“.  
 
Na dnevnom redu ove, sada završene sjednice bio je i prijedlog SDP-a prema kojemu se za državne dužnosnike ne bi primjenjivalo povećanje osnovice za obračun plaće od 6%. Rasprava nije otvorena i ta se točka dnevnog reda prebacila na narednu sjednicu.
 
Na web stranicama Sabora, u najavama događaja otkrio sam da Luka Bebić, predsjednik Hrvatskog sabora u ponedjeljak 23, veljače ima radni sastanka na temu „... analiza i rasprava o pravima zastupnika Hrvtskog sabora ... s osvrtom na odgovarajuća rješenja u nekim zemljama u nekim euoropskim zemljama ...“. Tko je sve pozvan na taj „radni sastanak“ nemam pojma ali znam da ja, kao zastupnik koji je IMAO SVOJ PRIJEDLOG ZAKONA nisam pozvan.
 
Potrudio sam se saznati koji su to „osvrt na odgovarajuća rješenja u nekim Eu zemljama“ pripremili.
Pozvani na taj sastanak dobili su podatke iz 13 zemalja koji obuhvaćaju podatke o : visini plaća zastupnika, bruto nacionalnom dohodku, prosjećnoj plaći naknade i druga prava zastupnika te mirovinska prava zastupnika.
 
Za potrebe ovog dnevnika izdvojiti ću samo dio podataka a posebno ću se baviti podacima koji su dati za HRVATSKU. I to zato što su dati NETOČNI PODACI !!!
 
SLOVENIJA
Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:5,4 (4.544 : 834)
Zastupnici nemaju pravo na mirovine po posebnim propisima
SLOVAČKA
Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:2.98 (2.000:669)
Zastupnici nemaju pravo na mirovine po posebnim propisima
PORTUGAL
Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:5,03   (3.708:737)
Zastupnici nemaju pravo na mirovine po posebnim propisima
FINSKA
Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1.1,98 (5.959:3.000)
Zastupnici nemaju pravo na mirovine po posebnim propisima
AUSTRIJA
Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:2,36 (7.418:3.173)
Zastupnici nemaju pravo na mirovine po posebnim propisima
RUMUNJSKA
Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:2,8 (1.807: 634)
Nakon dvije godine mandata ima pravo na mirovinu od 75% prosjećnih plaća u parlamentu.
NORVEŠKA
Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:3,7 ( 7.465 : 3.137)
Nakon minimalno 12 godina mandata posebna mirovina iznosi 66% osnovne plaće)
MAĐARSKA
Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:1,92 (1.084 : 563)
Nakon punog mandata u roku od 5 godina zastupnik će dostići dobnu granicu koja daje pravo na starosnu mirovinu (62. godine starosti)
LUKSENBURG
Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:2,8 (7.000:2,500)
Pravo na posebnu mirovinu stjeće se nakon 10 godina mandata s navršenih 65 godina starosti ili 40 godina staža.
IRSKA
 Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:2,5 ( 8,349 : 3,268)
Nakon dvije godine mandata stjeće se pravo na povlaštenu mirovinu koja ovosi o duljini mandata a izračunava se prema plaći zastupnika
BELGIJA
Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:2,44 ( 3.300 : 1.350)
Pravo na povlaštenu mirovinu stjeće se nakon 20 godina mandata s navršenih 55 godina starosti a mirovina iznosi 75% plaće.
ESTONIJA
 Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:4,1 (3.100:750)
Pravo na povlaštenu mirovinu stjeću nakon najmanje 3 godine mandata a mirovina iznosi 40% plaće, za 6 godina mandata mirovina iznosi 60% plaće a za 9 godina 75% plaće.
HRVATSKA
Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:2,5 (1.800 : 700)
Pravo na povlaštenu mirovinu stjeće se nakon 2 godine mandata, 55 godina života (50 za žene) i najmanje 20 godina staža. Mirovina iznosi 85% od zadnje isplaćene plaće.
PS: podaci o plaćama su u eurima.
 
Dakle, na temelju ovh podataka će se u Saboru raspravljati i vršiti usporedba.
Ali, podaci iznjeti za HRVATSKU nisu točni !
Podatak o plaći zastupnika u visini 1.800 eura nije točan. Kao ni podatak o prosjećnoj plaći u RH!
Naime, osnovica za obračun plaće SVIH DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA iznosi 5.415 kuna bruto. Koeficjenat za izračuna plaće zastupnika je 5,27. To daje bruto plaću od 28.527 ili 15.100 neto. A po tečaju kuna –euro 7,45 plaća zastupnika BEZ GODENE STAŽA iznosi 2027 eura !!!
Ili primjer plaće zastupnika s 33 godine radnog staža: neto plaća 19.178 kuna ili 2.574 eura.
Ili primjer plaće zastupnika s 17 godina staža: neto plaća 17.500 kuna ili 2.348 eura.
 
Ali to nije sve. Koeficjenti za obračun plaća nisu jednaki za sve. Onaj od 5,27 je za „obične“ zastupnike.
Predsjednika sabora ima koeficjenat 7.86.
Podpredsjednici 7,14 i njih je pet.
Predsjednici radnih tijela 6.43 a njih je 32.
Podpredsjednici radnih tijela 5,70 i njih je 32.
Predsjednici klubova zastupnika 6,43 a njih je 9.
Podpredsjednici klubova 5,70 i njih je 9.
I tako dolazimo do 88 zastupnika ( od 153 ukupno) koji imaju VEĆI koeficjenat za obračun plaće pa time i veću plaću.
I odakle sada podatak da je prosjećna plaća zastupnika Hrvatskog sabora 1.800 eura ???
A i podatak o prosjećnoj plaći u RH nije 700 eura nego 722. (siječanj 2009 = 5.379 kuna)
 
Po meni, prosjećna plaća zastupnika Hrvatskog sabora je  oko 2.500 eura a to znači da je odnos prosjećne plaće i zastupničke 1:3,46 a ne 1:2,5!
 
Prema podacima HZZM –oa na dan 31. prosinca 2008. broj korisnika povlaštene mirovine iz redova zastupnika i članova vlade bio je 450 s prosječnom mirovinom od 9.875 kuna.
U siječnju 2009, prosječne isplaćene mirovine su iznosile:
- starosna 2.353 kune
- invalidska 1,884 kune
- obiteljska 1.817 kuna
Ili ukupni prosjek 2.126 kune.  To pak daje podatak da je odnos prosjećne mirovine i one povlaštene 1:4,64.
Zanimljivo je i to da u materijalima za sastanak u ponedjeljak , predsjednik Sabora Luka Bebić nije dao usporedbu visina mirovina članova parlamenta i prosječnih mrovina u državama koje su uzeli za usporedbu.

Godnina 2004.

 

Te sam godine u Saboru podnio prijedlog izmjena zakona o obvezama i pravima zastupnika kojima sam predložio ukidanje povlaštene mirovine za zastupnike i vraćanje u redovni mirovinski sustav. Pošto  su zakonom o vladi ista prava za sebe upisali i ministri, to bi se odnosilo i na njih.

 

Godina 2005.

 

Parlamentarna rasprava nije otvorena jer je Vlada odbijala dati mišljenje o mom prijedlogu zakona. Na aktualnom prijepodnevu (ožujak mjesec) pitao sam Sanadera dokle će opstruirati parlamentarnu raspravu o mom prijedlogu? Odgovorio je da  moj prijedlog pručava grupa eksperata i da će Vlada dati mišljenje kada on dobije njihov nalaz.

 

Godina 2007.

 

Sabor je raspušten a moj prijedlog proceduralno propao.

U  izbornoj kampanji Milanović na press konferenciji u Čakovcu najavljuje da će SDP odmah poslije izbora predložiti radikalne promjene toga modela.

 

Godina 2008.

 

Na aktualnom prijepodnevu (studeni) od Sanadera tražim da mi dostavi nalaz one grupe eksperata iz 2005.  Milanović na aktualnom prijepodnevu pita Sanadrea kada će Vlada predložiti promjene toga modela.

 

Godina 2009.

Siječanj.

SDP još uvijek nije u proceduru dao svoj prijedlog zakona. Sanader još uvijek nije odgovorio na moje pitanje.

Veljača.

Na aktualnom prijepodnevu predsjednik Sabora podsjeća Sanadera da mi duguje odgovor iz studenog 2008. i daje mu dopunskih 8 dana. Ni nakon proteka dopunskih 8 dana odgovora nema. Od tada svaki dan,  na kraju svake rasprave ponavljam:

„Uostalom, poštovane kolegice, poštovani kolege, gospodine predsjedniće, podsjećam vas da se  premijer Sanader još uvijek boji odgovoriti na moje zastupnučko pitanje iz studenog prošle godine o nalazu grupe eksperata o mom prijedlogu zakona o ukidanju povlaštenih mirovina“.

I tako sve do 19. veljače. Toga dana stigao je odgovor!

A u njemu piše „...da je Vlada odlučila predložiti promjene zakona i pooštriti uvjete za stjecanje prava na tu povlaštenu mirovinu ...“.   

 

Na dnevnom redu ove, sada završene sjednice bio je i prijedlog SDP-a prema kojemu se za državne dužnosnike ne bi primjenjivalo povećanje osnovice za obračun plaće od 6%. Rasprava nije otvorena i ta se točka dnevnog reda prebacila na narednu sjednicu.

 

Na web stranicama Sabora, u najavama događaja  otkrio sam da Luka Bebić, predsjednik Hrvatskog sabora u ponedjeljak 23, veljače ima radni sastanka na temu „... analiza i rasprava o pravima  zastupnika  Hrvtskog sabora ... s osvrtom na odgovarajuća rješenja u nekim zemljama  u nekim euoropskim zemljama ...“. Tko je sve pozvan na taj „radni sastanak“ nemam pojma ali  znam da ja, kao zastupnik koji je IMAO SVOJ PRIJEDLOG ZAKONA  nisam pozvan.

 

Potrudio sam se saznati koji su to „osvrt na odgovarajuća rješenja u nekim Eu zemljama“ pripremili.

Pozvani na taj sastanak dobili su podatke iz 13 zemalja koji obuhvaćaju podatke o : visini plaća zastupnika, bruto nacionalnom dohodku, prosjećnoj plaći naknade i druga prava zastupnika te mirovinska prava zastupnika.

 

Za potrebe ovog dnevnika izdvojiti ću samo dio podataka a posebno ću se baviti podacima koji su dati za HRVATSKU.  I to zato što su dati NETOČNI PODACI !!!

 

SLOVENIJA

Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:5,4  (4.544 : 834)

Zastupnici nemaju pravo na mirovine po posebnim propisima

SLOVAČKA

Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:2.98  (2.000:669)

Zastupnici nemaju pravo na mirovine po posebnim propisima

PORTUGAL

Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:5,03   (3.708:737)

Zastupnici nemaju pravo na mirovine po posebnim propisima

FINSKA

Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1.1,98  (5.959:3.000)

Zastupnici nemaju pravo na mirovine po posebnim propisima

AUSTRIJA

Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:2,36  (7.418:3.173)

Zastupnici nemaju pravo na mirovine po posebnim propisima

RUMUNJSKA

Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:2,8  (1.807: 634)

Nakon dvije godine mandata ima pravo na mirovinu od 75% prosjećnih plaća u parlamentu.

NORVEŠKA

Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:3,7  ( 7.465 : 3.137)

Nakon minimalno 12 godina mandata posebna mirovina iznosi 66% osnovne plaće)

MAĐARSKA

Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:1,92  (1.084 : 563)

Nakon punog mandata  u roku od 5 godina zastupnik će dostići dobnu granicu koja daje pravo na starosnu mirovinu  (62. godine starosti)

LUKSENBURG

Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:2,8  (7.000:2,500)

Pravo na posebnu mirovinu stjeće se nakon 10 godina mandata s navršenih 65 godina starosti ili 40 godina staža.

IRSKA

 Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:2,5  ( 8,349 : 3,268)

Nakon dvije godine mandata stjeće se pravo na povlaštenu mirovinu koja ovosi o duljini mandata a izračunava se prema plaći zastupnika

BELGIJA

Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:2,44  ( 3.300 : 1.350)

Pravo na povlaštenu mirovinu stjeće se nakon 20 godina mandata s navršenih 55 godina starosti a mirovina iznosi 75% plaće.

ESTONIJA

 Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:4,1  (3.100:750)

Pravo na povlaštenu mirovinu stjeću nakon najmanje 3 godine mandata a mirovina iznosi 40% plaće, za 6 godina mandata mirovina iznosi 60% plaće a za 9 godina 75% plaće.

HRVATSKA

Odnos plaće zastupnika i prosjećne plaće = 1:2,5  (1.800 : 700)

Pravo na povlaštenu mirovinu stjeće se nakon 2 godine mandata, 55 godina života (50 za žene) i najmanje 20 godina staža.  Mirovina iznosi 85% od zadnje isplaćene plaće.

PS: podaci o plaćama su u eurima.

 

Dakle, na temelju ovh podataka će se u Saboru raspravljati i vršiti usporedba.

Ali, podaci iznjeti za HRVATSKU nisu točni !

Podatak o plaći zastupnika u visini 1.800 eura nije točan. Kao ni podatak o prosjećnoj plaći u RH!

Naime, osnovica za obračun plaće SVIH  DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA iznosi 5.415 kuna bruto. Koeficjenat za izračuna plaće zastupnika je 5,27. To daje bruto plaću od 28.527 ili 15.100 neto. A po tečaju kuna –euro 7,45 plaća zastupnika BEZ GODENE STAŽA iznosi 2027 eura !!!

Ili primjer plaće zastupnika s 33 godine radnog staža: neto plaća 19.178 kuna ili 2.574 eura.

Ili primjer plaće zastupnika s 17 godina staža:  neto plaća 17.500 kuna ili 2.348 eura.

 

Ali to nije sve. Koeficjenti za obračun plaća nisu jednaki za sve. Onaj od 5,27 je za „obične“ zastupnike.

Predsjednika sabora ima koeficjenat 7.86.

Podpredsjednici 7,14 i njih je pet.

Predsjednici radnih tijela 6.43 a njih je 32.

Podpredsjednici radnih tijela 5,70 i njih je 32.

Predsjednici klubova zastupnika 6,43 a njih je 9.

Podpredsjednici klubova 5,70 i njih je 9.

I tako dolazimo do 88 zastupnika ( od 153 ukupno) koji imaju VEĆI koeficjenat za obračun plaće pa  time i veću plaću.

I odakle sada podatak da je prosjećna plaća zastupnika Hrvatskog sabora 1.800 eura ???

A i podatak o prosjećnoj plaći u RH nije 700 eura nego 722.  (siječanj 2009 = 5.379 kuna)

 

Po meni, prosjećna plaća zastupnika Hrvatskog sabora je  oko 2.500 eura a to znači da je odnos prosjećne plaće i zastupničke 1:3,46  a ne 1:2,5!

 

Prema podacima HZZM –oa  na dan 31. prosinca 2008. broj korisnika povlaštene mirovine iz redova zastupnika i članova vlade bio je 450 s prosječnom mirovinom od 9.875 kuna.

U siječnju 2009, prosječne isplaćene mirovine su iznosile:

- starosna 2.353 kune

- invalidska 1,884 kune

- obiteljska 1.817 kuna

Ili ukupni prosjek 2.126 kune.  To pak daje podatak da je odnos prosjećne mirovine i one povlaštene 1:4,64.

Zanimljivo je i to da u materijalima za sastanak u ponedjeljak , predsjednik Sabora Luka Bebić  nije dao usporedbu visina mirovina članova parlamenta i prosječnih mrovina u državama koje su uzeli za usporedbu.

 


Napomena: Članci u rubrici "KOLUMNE, BLOG i AKTIVISTIČKI KUTAK" ne predstavljaju, ni na koji način, stav uredništva portala savjest.com. Za sadržaj i za točnost, tih članaka, ne odgovaramo. Periodično pregledavamo članke i neprikladne brišemo.
       


 

..
Muzej vučedolske kulture, dobio je svoj stalni postav čije je svečano otvorenje najavljeno za utorak 30. lipnja, kao važan projekt
VIJESTI

Bliži se kraj mandata Milanovićeve vlade. Ako bismo im kao olakotnu okolnost uračunali posvemašnju pljačku u eri Kralja Lopova, ako
GLAS SAVJESTI

Čestitke koje i dalje prima autor Novosti nakon što je u ‘Sto godina srbijanskoga terora u Hrvatskoj’ svrstan u ‘petu ...
KOLUMNE

Bio jednom jedan Mali crv. Živio je sa ostalim crvima u kanalizaciji. Od kada je znao za sebe, morao
BLOG
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


22.08.1971  Beljak Krešo
22.08.1961  Goleš Nikica
22.08.1958  Đapić Anto
22.08.1953  Hubicki Vlasta
22.08.1953  Nenadić Željko
22.08.1944  Holjevac Tatjana
22.08.1944  Baković Zdravko
22.08.1942  Šimac Smiljan
22.08.1938  Božinović Branko