Papir uzimamo zdravo za gotovo. On je jedna od onih stvari kojima smo okruženi svakodnevno i uopće ne obraćamo pozornost na njega. Knjige, skripte, bilježnice, plakati, računi... sve su to informacije koje nosi papir. Da nema papira, sv eto nebi bilo moguće otisnuti.

Negativna strana papira je to što se ljudska „glad“ za njim sve više i više povećava, a metode kojima se dobiva papir su jako štetne za okoliš. Većina svijetskih šuma je porušena kako bi udovoljili potrebi za papirom. Trenutno svjetska potraživanja za papirom i papirnim prerađevinama poništava svu korist reciklacije. Osim degradacije šuma, papirna industrija troši enormne količine energije i ima jako velik utjecaj na efekt staklenika. Prema nekim izračunima, papirna industrija je četvrti veliki industrijski proizvođač ugljikovog dioksida, i odgovorna je za proizvodnju 9% svih stakleničkih plinova. Istraživanja su pokazala da je prosječna godišnja potrošnja papira 50 kg po stanovniku Zemlje, i papir čini 27% ukupnog komunalnog otpada na deponijima u Republici Hrvatskoj. Ako bi svako kućanstvo odvajalo papir od ostalog otpada, količina smeća na odlagalištima bi se smanjila za 27%. Da bi drvo izraslo potrebno mu je u prosjeku 30 godina, kada se ono posječe, dobije se malena količina papira a kontinuiranom sječom šuma pogodujemo eroziji tla i smanjuje se kvaliteta tla. A jedno drvo neutralizira oko 40 kilograma onečišćivača u zraku godišnje.

Alternativno riješenje? Ima ga!

U Europskoj uniji procijenjena ušteda od zamjene papirnatog računa elektroničkim čini oko 30 eura po računu. Pritom oko 80 posto uštede ostvaruje kupac, a oko 20 posto prodavatelj. Učinci na produktivnost, financijske rezultate i tržišnu poziciju poduzeća znatno su veći kadaje elektroničko poslovanje temelj za integraciju poslovnih procesa i razmjenu poslovnih informacija unutar poduzeća i s poslovnim partnerima duž cijelog dobavljačkog lanca.

Poduzeća koja primjenjuju elektroničko poslovanje ostvaruju: bolje poslovne rezultate od usporedivih poduzeća koja ne primjenjuju elektroničko poslovanje veći broj inovacija u poslovnim procesima, čime se stvara dodatna konkurentska prednost bolju komunikaciju između timova unutar poduzeća i s timovima svojih poslovnih partnera smanjenje administrativnog opterećenja u poslovanju s javnom upravom.

U zemljama Europske unije intenzivno se uvodi elektroničko poslovanje i sve je veći broj zemalja koje su donijele propise po kojima javni sektor prihvaća isključivo elektroničke račune.

E-računi su jedan od načina "uštede" papira. No oni za sobom vuku i e- poslovanje. E-poslovanje također donosi uštede. I to u javnim službama.

Elektroničko poslovanje podiže konkurentnost poduzeća, omogućava smanjenje troškova i povećanje produktivnosti.

Prvi motiv za uvođenje elektroničkog poslovanja obično je očekivana ušteda. U razvijenim gospodarstvima broj poduzeća koja primjenjuju elektroničko poslovanje u posljednjih je pet do deset godina u stalnom rastu. Istovremeno se provodi i sustavno prikupljanje i analiza podataka o učincima elektroničkog poslovanja u poduzećima.

Uvođenje elektroničkog poslovanja (e-poslovanja) na svim razinama gospodarstva i javne uprave od prioritetnog je značaja za razvoj gospodarstva jer ono smanjuje troškove poslovanja, doprinosi uštedama, stvara veću dodanu vrijednost u gospodarstvu te ima niz drugih pozitivnih učinaka kao što je smanjenje sive ekonomije i minimaliziranje korupcije.