Danas su bivši saborski zastupnici Nikola Vuljanić i Antun Kapraljević poslali otvoreno pismo ravnatelju USKOK-a Dinku Cvitanu u kojem pozivaju da se njihov prijedlog za pokretanje istrage i kaznenog postupka protiv Hrvatske demokratske zajednice nadopuni novom spoznajom. Oni tvrde kako je činjenica da je Ivo Sanader i dan danas počasni predsjednik HDZ-a samo dodatni potvrda njihova zahtjeva. Pismo smo objavili kao vijest, ali pošto su vijesti nešto što je vezano samo uz jedan datum, prenosimo to pismo i u kategoriji blog:

Otvoreno pismo ravnatelju Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, gosp. Dinku Cvitanu

Dvadesetog kolovoza ove godine obratili smo se Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i njegovom ravnatelju gosp. Dinku Cvitanu s prijedlogom da pokrene istražne radnje i kazneni postupak protiv Hrvatske demokratske zajednice, kao organizacije koja je ishodište i začetak većine koruptivnih i kriminalnih djelatnosti u Republici Hrvatskoj, posebno onih povezanih s privatizacijskim kriminalom i kriminalom organiziranim u tvrtkama i organizacijama u državnom vlasništvu, a naročito s izvlačenjem novca iz tih tvrtki i organizacija.

Prijedlog za pokretanje kaznenog postupka potkrijepili smo općepoznatom činjenicom, koju je i Uskok uvažio i temeljem nje pokrenuo istrage, da je glavni blagajnik, dakle osoba zadužena za financijsko poslovanje Hrvatske demokratske zajednice, ključna osoba u organiziranju reketarenja državnih i inih tvrtki i pribavljanje gotovog novca za čelnike stranke, prvenstveno njenog predsjednika, a, prema izjavama nekih osoba uključenih u taj splet kriminalnih djela, i za financiranje same stranke.

Smatrali smo da su se stekli svi uvjeti da se istraži zakonitost funkcioniranja Hrvatske demokratske zajednice i njenog rukovodstva – udružili su se, udruživanjem stvorili uvjete za počinjenje kaznenog djela i počinili kazneno djelo.

U međuvremenu je bivši predsjednik i nakon toga počasni predsjednik Hrvatske demokratske zajednice uhićen u bijegu, što pokazuje da je želio izbjeći procesuiranje u skladu s hrvatskim zakonima, odnosno da je svjestan krivnje.

A da se ne radi samo o individualnoj krivnji pokazuju i dokumenti, javno objavljeni, Hrvatske demokratske zajednice.

Naime, na svom Općem saboru, Hrvatska demokratska zajednica je u zadnjim izmjenama i dopunama Statuta stranke, 4. srpnja 2009. godine, u članku 35a ustanovila funkciju počasnog predsjednika. Članak glasi:

„Počasni predsjednik HDZ-a

(1) Za počasnog predsjednika HDZ-a Opći sabor može imenovati osobu koja je obnašala dužnost predsjednika HDZ-a i koja je svojim radom iznimno doprinijela promicanju interesa i ugleda stranke u zemlji i inozemstvu.“
(2) Počasni predsjednik sudjeluje na sjednicama svih središnjih tijela HDZ-a s pravom glasa.
(3) Dužnost počasnog predsjednika HDZ-a je doživotna.“

Kao što se iz gornjeg članka Statuta vidi, dužnost počasnog predsjednika je doživotna i nema načina, barem ga Statut nije predvidio, da se počasnog predsjednika razriješi te dužnosti. Za počasnog je predsjednika izabran gospodin Ivo Sanader. Primjenom jasno izražene logike ovog članka slijedi da je gospodin Ivo Sanader još uvijek počasni predsjednik Hrvatske demokratske zajednice, jer brisanje iz članstva nije predviđeni način razrješenja počasnog predsjednika. Za sve druge dužnosnike Stranke postoji mogućnost razrješenja, ali za počasnog predsjednika ta mogućnost ne postoji. On je, dakle, kako Statut kaže, doživotni počasni predsjednik stranke, sa svim pravima i dužnostima koji iz tog proizlaze.

Očito je da je Hrvatska demokratska zajednica Ivu Sanadera imenovala doživotnih počasnim predsjednikom, on je to prihvatio, pa se je na taj način stvorila neraskidiva veza između osobe Ive Sanadera i Hrvatske demokratske zajednice kao organizacije, što je samo još jedan od argumenata u prilog pretpostavci da je djelovanje Ive Sanadera i skupine koju je on organizirao bilo i jeste namjerno i planirano djelovanje Hrvatske demokratske zajednice.

Kako od ravnatelja Uskoka nismo dobili nikakav odgovor na naš prijedlog za pokretanje kaznenog postupka protiv Hrvatske demokratske zajednice, našem prijedlogu pridružujemo i ovaj dodatni argument, ovog puta samo u obliku otvorenog pisma, nadajući se da će i u njemu Ured i Državno odvjetništvo pronaći motive za djelovanje.

S poštovanjem

Našice/Karlovac, 13. prosinca 2010. godine

Antun Kapraljević i

Nikola Vuljanić