savjest INTERVJUI

Branko Primužak, sadašnji gradonačelnik Duge Rese, krajem 1993. postavljen je za predsjednika Stambene vojne komisije MORH-a, a potom za pomoćnika ministra zaduženog za SIS.  Na mjestu predsjednika stambene vojne komisije bio je sedam mjeseci. Kroz to vrijeme potpisao je rješenja za dodjelu novih stanova generalima Vladimiru Zagorcu, Matku Kakarigiju, Ljubi ...

Koliko je Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda tehničko pitanje, a koliko pitanje dvostrukog morala, kako su spominjali neki zastupnici u Saboru, pitali smo Antuna Vujića, saborskog zastupnika SDP-a.
- Nisam osoba koja zagovara pušenje. Podržavam sve što se odnosi na edukativne i druge aktivnosti koje ukazuju na štetnost pušenja. Volio bih i sam manje pušiti. Ono što me smeta u ovom zakonu, to su određeni prozelitizam i hiperangažiranost u nekim segmentima pušenja, koji prelaze mogućnosti da se reguliraju zakonom i koji zadiru u neke civilizacijske navike koje ne bi trebalo zakonom dirati.

• Koji su to dijelovi?
- Kad se govori o zabrani pušenja u nekim prostorima, onda se navode i odgojne i obrazovne ustanove. To znači, primjerice, da u kantini filozofskog fakulteta ne bi smjelo biti mogućnosti

• I najtvrdokorniji politički protivnici morali su priznati da ste podnijeli odličan, politički besprijekorno izbalansiran, izvještaj o vanjskoj politici. Jeste li iznenađeni oporbenim suglasjem s Vama?
- Jako sam zadovoljan raspravom o vanjskoj politici, kako onom vođenom u Saboru, tako i na Predsjedništvu stranke. Nitko nije doveo u pitanje izvješća hrvatske Vlade o našoj suradnji sa Sudom u Haagu, makar je bilo oštrih tonova, na što saborski zastupnici imaju pravo. Samo je HSP bio za radikalan pristup. Rasprava o vanjskoj politici pokazala je da na hrvatskoj političkoj sceni nema nikakvih dvojbi oko strateških opredjeljenja. Hrvatska i povijesno i geografski, kulturološki i tradicijski pripada u srednjoeuropski krug i njezino je mjesto u euroatlantskim integracijama. Svi se slažu da Hrvatska mora njegovati dobre odnose sa susjedima, a nije bilo ni razmimoilaženja o

Lažno »granatiranje« Šibenika od strane pojedinih postrojbi HV-a u veljači 1993. godine, objavljivanje dokumenata koji teško kompromitiraju nekolicinu bivših i današnjih djelatnika MORH-a, optužujući ih za šverc oružjem, pljačke, razbojstva, krađe, mučenja ratnih zarobljenika, te planiranje atentata na ugledne dužnosnike, posljednjih su dana žestoko »puknule« u hrvatskoj javnosti, izvlačeći tako na svjetlo dana niz zloporaba za vrijeme ratnih godina u tom gradu. Bivši i sadašnji vojni obavještajni dužnosnici međusobno se »prepucavaju« preko medija, optužujući jedni druge za teške povrede i kršenja zakona, za kriminalne i zločinačke radnje u šibenskom vojnom zatvoru Kuline, 1992. i 1993. godine. Međusobne teške optužbe i iznošenje pravog »prljavog rublja« pred oči zapanjene javnosti (iako upućeni tvrde da se o ovim nemilim događajima u Šibeniku zna godinama) bile su više nego dovoljan povod za razgovor s

ZAGREB, 5. ožujka - Rezultati prvog poslijeratnog istraživanja o broju i kretanju stanovništva u Hrvatskoj, potaknuli su veliko zanimanje javnosti i demistificirali neke gotovo uvriježene predrasude. O tome smo razgovarali s dr. Jakovom Gelom, demografom i profesorom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, jednim od voditelja istraživanja.

• Koji su glavni rezultati istraživanja: stanje, tendencije, perspektive?
- Ratna zbivanja u Hrvatskoj i BiH bitno su utjecala na kretanja stanovništva nakon popisa 1991. godine. Zato je Državni zavod za statistiku naručio studiju o kretanje hrvatskog pučanstva za svaku od godina nakon popisa 1991. i mi smo to učinili pod vodstvom dr. Anđelka Akrapa. Rezultati dokazuju da se broj stanovnika u Hrvatskoj iz godine u godinu smanjivao, pa ih je sredinom 1998. bilo 4,224.000. To je za kojih 295.000 manje nego po popisu

ŠIBENIK, 3. ožujka - U vrućoj fotelji šibenskoga gradonačelnika sjedi Franko Čeko, inače teolog. S njim smo razgovarali o aktualnoj gospodarsko-socijalnoj slici grada, o nekim najavljenim kapitalnim ulaganjima te o najnovijoj vojnoj aferi koja potresa Šibenik.

• Kako komentirate najnoviju aferu u kojoj se spominju neki događaji s početka Domovinskog rata. Pojedinci se optužuju za teške zločine počinjene u vojnom zatvoru Kuline, spominje se lažni napad na grad....?
- Činjenica je da je ova afera bacila ružnu mrlju na grad i sve njegove žitelje koji to nisu zaslužili. Priznajem da nisam baš podrobno upoznat sa svime što se događa i drago mi je što je tome tako, što mogu na neki način ostati po strani tih događaja. Moja je pretpostavka da se ovdje radi o sukobu pojedinaca i njihovoj

Udruga radničkih sindikata Hrvatske lani je, organizirajući u veljači velike demonstracije na Trgu bana Jelačića, praktički digla Hrvatsku na noge. Osim što je obilježio godišnjicu tog prosvjeda, URSH zasad »miruje«, a »palicu« radničkog vođe preuzeo je SSSH, utemeljivši u nizu poduzeća stožere za spas poduzeća.

• Jesu li stožeri način za rješavanje problema, pitamo predsjednika URSH-a Borisa Kunsta.
- Osim što su u suprotnosti sa zakonom, stožeri ništa ne rješavaju, niti su u funkciji zaštite radnika. Oni samo produžavaju agoniju poduzeća i zavaravaju radnike da će se nešto postići, jer će ionako u konačnici odlučiti vlasnik. Tvrdim da ti stožeri čak idu na ruku Vladi i državi. U ovoj izbornoj godini i vlasti je, naime, u interesu da izvuče pojedine primjere negativnosti u »šverc-komerc« privatizaciji, a to i uspijeva