savjest INTERVJUI

Najnoviji sukob HDZ-a i vladajuće splitske koalicije (HSLS, SDP, HNS, ASH i HSU) dodatno je naelektrizirao političku scenu u Splitu. I dok potonji kažu da su, unatoč naslijeđenim dugovima bivše HDZ-ove uprave, uspjeli realizirati značajne gradske projekte, predsjednik splitskog HDZ-a Zvonimir Puljić tvrdi suprotno.

- Mandat Izvršnog vijeća Splita, kojem sam bio na čelu od 1991. do 1993. trajao je 25 mjeseci. U tom smo razdoblju ostavili Gradu četiri nove škole, tri ulice, dva pothodnika... Darovali smo 1992. gradu Osijeku pola milijuna maraka za obnovu granatiranog kazališta. Unatoč ratnim okolnostima, uspjeli smo realizirati značajne projekte, a sumnjam da će sadašnja gradska vlast i približno dostići te rezultate. Čini mi se da je u tom »splitskom modelu vlasti« uistinu nešto trulo.
• Možete li komentirati njihove optužbe da još uvijek

U nedjelju je na skupu »Hrvatska i međunarodne integracije«, SDP-ova saborska zastupnica Željka Antunović izjavila da se privatizacija po svaku cijenu u Hrvatskoj nije pokazala dobrom.

Što je trebalo učiniti namjesto toga?
- SDP-ov model privatizacije bazirao se na podjeli vlasništva među onima koji su ga stvarali - bivših vlasnika, radnika i umirovljenika. On je star koliko i priča o privatizaciji. Ali, privatizacija u Hrvatskoj provedena je po HDZ-ovu modelu sa svim posljedicama - nepodnošljiv gubitak radnih mjesta, nedopustiva tehnoliška i gospodarska devastacija i sl. Zato je danas pametnije razgovarati o modelima revizije takve privatizacije, no se vraćati na teoretiziranja o prošlosti.
• Što podrazumijevate pod pojmom »postepene privatizacije« koju ste sugerirali?
- Pojam »postepene privatizacije« izrekla sam u kontekstu kritike zahtjeva međunarodne zajednice koja je inzistirala na brzoj privatizaciji,

ANTE TUKIĆ, SABORSKI ZASTUPNIK IZ LS-a, O HDZ-ovoj AKCIJI “ISPIRANJA” PRETVORBE

Priče oko Hrvatske radio-televizije, bilo da je riječ o njenoj otvorenosti ili kadrovskim promjenama, već duže vrijeme pune novinske stupce. Opozicija joj zamjera da je produžena ruka stranke na vlasti i poziva da ju se bojkotira. S druge strane visoki dužnosnici HDZ-a kažu da je ona antihadezeovska. Istodobno se oko HRT-a ispredaju najrazličitije priče od onih o tome da informativne programe u toj kući uređuju tajne službe, o pritiscima političkih opcija... O čemu je zapravo riječ i s kakvim se pritiscima susreće bilo je prvo pitanje predsjedniku Uprave nacionalne televizijske kuće Ivici Vrkiću, koji nakon šest mjeseci provedenih u toj »vrućoj« fotelji prvi put otvoreno odgovara na pitanja o kojima se dosad uvelike špekuliralo ili konstruiralo.
– Prava je istina da je počela predizborna kampanja i da se vodi paralelna

Hrvatska seljačka stranka već duže vrijeme najavljuje osnivanje Hrvatskoga seljačkog saveza. Nakon Zajednice sela »Stjepan Sulimanec«, koju je osnovala Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatski seljački savez bit će druga krovna organizacija koja bi trebala štititi interese seljaka u Hrvatskoj. Osnivačka skupština Saveza održat će se 27. i 28. veljače u Kutini.

Tim povodom razgovarali smo s potpredsjednikom HSS-a i saborskim zastupnikom Božidarom Pankretićem.
- HSS je samo dao inicijativu za osnivanje Hrvatskoga seljačkog saveza, što je logičan potez, budući da stranke ne mogu biti partner Vladi u pregovorima, rekao nam je Pankretić.
• Tko će sve biti uključen u Savez?
- Osim poljoprivrednih proizvođača iz kontinentalnoga dijela Hrvatske, u Savezu će biti zastupljeni ribari i težaci. Riječ je o interesnoj udruzi, koja će se boriti za ostvarivanje njihovih prava. Naglašavam da je

Hrvatsko školsko vijeće trenutno ne funkcionira. Predsjednik HŠV-a prof.dr. Dragutin Rosandić dao je ostavku na što već neko vrijeme iščekuje komentar Božidara Pugelnika, ministra prosvjete i športa. Vijeće je ministrovo savjetodavno tijelo, a zbog sukoba na liniji Dorešić- Rosandić stao je rad na konkretizaciji Rosandićevih Načela za izradu strategije preobrazbe i razvoja hrvatskoga školskog sustava. O tome smo razgovarali s ministrom Pugelnikom.

• Jeste li prihvatili ostavku dr. Dragutina Rosandića na dužnost predsjednika Hrvatskog školskog vijeća?
- Profesor Rosandić je dao neopozivu ostavku, iako sam ga molio da pričeka još koji dan. Smatrao sam da se možemo dogovoriti.
• Što ako članovi krenu za predsjednikom?
- O tome je još rano govoriti. Vijeće će nastaviti normalno raditi i nadam se da će profesor Rosandić nastaviti surađivati kao njegov član.