RIJEKA – Financijski i monetarni krugovi začuđeni su izjavama Andrije Hebranga u kojima proziva građane zašto štede umjesto da troše, te medije koji ih, prema Hebrangu, navode na »takvo ponašanje«. Za Hebrangovu izjavu da građani štednjom »mažu vrat debeloj guski bankarskoj« ekonomisti vele da ili je riječ o temeljnom nerazumijevanju ekonomskih mehanizama u zemlji ili je treba gledati isključivo u svjetlu predizborne kampanje.

Tako nam je guverner HNB-a Željko Rohatinski kazao kako ne želi komentirati izjave koje su očito u funkciji predizborne kampanje predsjedničkog kandidata.

– Te su izjave namijenjene biračima, pa neka onda birači o njima i kažu što imaju, kratko je kazao Rohatinski.

Naime, upravo činjenici da građani u jeku krize nisu podizali svoje depozite, već su nastavili štedjeti, Hrvatska treba zahvaliti da je u prvom valu krize sustav ostao stabilan i praktički netaknut. Najzaslužnija za to je Hrvatska narodna banka koja se svojim mjerama pobrinula da banke raspolažu dovoljnim rezervama i ulijevaju povjerenje, pri čemu je guverner Rohatinski, kad god je mogao, govorio da su banke stabilne i sigurne. I Vlada je tada podigla limit osiguranih depozita jer je jedan od glavnih zajedničkih ciljeva ministra Šukera i guvernera Rohatinskog tada bio održati stabilnu depozitnu bazu.

Zašto?

Zato što o tom novcu, koji na banke polažu građani, u velikoj mjeri ovise i državne financije. Stoga, ako građani politikom štednje nekome »mažu vrat«, onda to nisu banke, koje im daju visoke stope na depozite, nego država koja se kod tih banaka i iz te štednje uglavnom zadužuje kako bi financirala svoje deficite.

Ekonomist Dražen Kalogjera veli da štednja u svakom narodu predstavlja glavni izvor, koncentraciju kapitala, za pokretanje investicija i razvoj, pa je napadati građane jer štede totalna glupost.

– Istina je da nema proizvodnje bez potrošnje, ali upravo porezna opterećenja koja je uvela Vlada djeluju destimulirajuće na potrošnju, naglašava Kalogjera. Krizni porez nije k tome ni socijalan, i žalosno je da se na plaćama i penzijama spašava hrvatski proračun, kaže Kalogjera.

Analitičar Raiffeisen banke Zdeslav Šantić podsjeća da su depoziti glavni izvor financiranja banaka, a od kraja 2008. i problema u proračunu, odnosno širenja proračunskih deficita, banke su tim izvorima, koje prikupljaju uz visoke pasivne stope, kreditirale uglavnom državu, kaže Šantić. Kada su zakočeni globalni tijekovi kapitala, jedino su se banke mogle zadužiti vani, čime su pridonijele stabilnost kune i cijelog sustava, veli Šantić, dodajući da očito među nekim političarima postoji duboko nerazumijevanje gospodarskih kretanja.

– Naime, sustav se godinama održavao na potrošnji koja se hranila kreditima i inozemnim zaduživanjem. Ta je potrošnja punila proračun što je opet državi omogućavalo visoku razinu javne potrošnje, i tako u krug. No, to je bilo neodrživo stanje, taj krug jednom je morao puknuti, a jedina šansa za održivi rast je rast konkurentnosti i izvoz, zaključuje Šantić.

Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ