ZAGREB – Potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora Vladimir Šeks priznao nam je da je napravio svojevrsni kopernikanski obrat jer je u tri dana promijenio mišljenje o zastupničkom imunitetu Berislava Rončevića.

Prvo je, naime, tvrdio da se protiv bivšeg ministra obrane ne može otvoriti istraga prije nego što mu se skine imunitet, no danas smatra kako je mandatno-imunitetno povjerenstvo dobro postupilo konstatiravši da za vođenje istrage nije potrebno Rončeviću oduzeti imunitet.

– Ovo je ipak čišće, brže i efikasnije rješenje. U Europi je trend da se zastupnički imunitet suzi i da se odobrenje za njegovo skidanje ne traži u početnim fazama nego u trenutku podizanja optužnice. Kod nas za to postoji uporište u izmjenjenim odredbama Zakona o kaznenom postupku. Nakon konzultacija s brojnim pravnicima prihvatio sam takvo tumačenje, objasnio nam je jučer Šeks.

Doznajemo da su HDZ i SDP u utorak postigli konsenzus oko toga da Rončevićev imunitet nije prepreka za vođenje istrage i taj je zaključak dan kasnije mandatno povjerenstvo trebalo usvojiti bez velike rasprave. No, zastupnik HDSSB-a Ivan Drmić nepredviđeno je vrlo odlučno zatražio da se Rončeviću ukine imunitet i pritom optužio HDZ i SDP za političku trgovinu što je pokolebalo socijaldemokrate. Stoga su oni glasali za dogovoreni zaključak, ali su predložili i da se, za svaki slučaj, Rončeviću skine imunitet, što pri glasanju nije prošlo.

Kako god, Državno odvjetništvo je, barem zasad, u dobitku jer je dobilo pravo istraživati saborske zastupnike po vlastitom nahođenju i bez posebne dozvole Sabora, što bi ranije bilo shvaćeno kao sukob izvršne i zakonodavne vlasti. No, ovakvim tumačenjem po pitanju međunarodne pravne pomoći moglo bi se naći u stanovitom gubitku.

Naime, međunarodna pravna pomoć zahtijeva da se radi o nedjelu kažnjivom u obje zemlje, te da se raspolaže identitetima suspektnih počinitelja. U određenim zemljama takav stupanj sumnje definiran je kao kazneni postupak, a u nekima se vodi i kao pretkazneni postupak. Međutim, za posebno važno probijanje bankarske tajne, od kojeg ovise mnogi slučajevi gospodarskog kriminala, pojedine zemlje inzistiraju na formiranju kaznenog postupka. Prema sadašnjem tumačenju Sabora, to bi značilo da pravosuđe u određenim slučajevima ne bi moglo dobiti međunarodnu pravnu pomoć.

S. ABRAMOV, D. CIGLENEČKI