ZAGREB - O pravilniku i formuli za određivanje cijene goriva Banski dvori komuniciraju jedino s Inom, iako taj nekadašnji monopolist prodaje samo nešto malo više od polovine goriva koje godišnje kupe građani Hrvatske. Nezadovoljna činjenicom da je Ina prije pet dana podigla gotovo sve svoje cijene za 50 lipa, premijerka Jadranka Kosor od te je kompanije, u kojoj je država vlasnik 44 posto dionica,
U Ministarstvu gospodarstva doznajemo da su oni početkom tjedna, kad se podigla buka oko promjene cijena, radili analizu cijena u susjedstvu te da je gorivo jeftinije jedino u BiH, a da se skuplje prodaje i u Sloveniji, i u Srbiji, i u Italiji. Tako je, primjerice, cijena Eurosupera 95 na Petrolovim pumpama u Sloveniji 1,146 eura, odnosno više od 8,33 kune. To je gorivo na Ininim crpkama jeftinije oko 35 lipa.
Davor Štern
Država bi trebala energiju trošiti na sređivanje stanja u Ini, gdje stvari već dugo "ne štimaju", a za to joj trebaju stručnjaci, a ne političari u nadzornim odborima |
zatražila da pokaže socijalnu osjetljivost, dok su iz cijele priče isključene tvrtke koje istog dana kad i Ina mijenjaju cijene, a pokrivaju i do 48 posto maloprodajnog tržišta u Hrvatskoj i čije su cijene stalno nešto više od onih na Ininim postajama.
Razlike u cijeni
Tako, primjerice, Eurosuper 95, najprodavanije gorivo u Hrvatskoj, na Ininim crpkama košta 7,99 kuna, dok ga slovenski Petrol u Hrvatskoj prodaje po cijeni 8,01 kuna, a kod OMV-a za isto gorivo treba odvojiti 8,08 kuna. Vlada je i sada, kao i nebrojeno puta u proteklih nekoliko godina kad je gorivo poskupljivalo, nezadovoljna cijenama samo na Ininim crpkama, pa ni od jedne druge kompanije nije zatražila da pokaže socijalnu osjetljivost u krizi. Lož-ulje Ina i Petrol prodaju po istoj cijeni 4,49, ali je ono kod OMV-a skuplje za 13 lipa. Ovaj put sve tri kompanije imaju istu cijenu dizelskih goriva.
Razlika u cijeni određenih derivata postoji i sada zato što Ina, tvrde naši izvori u Ministarstvu gospodarstva, nije podigla cijene do maksimuma koji joj omogućava Pravilnik za određivanje cijena. U tim je slučajevima Ina, kažu u Ministarstvu, ostala 1,5-2,5 posto ispod najveće dopuštene cijene. Ina tako ne postupa zbog socijalne osjetljivosti, nego je vjerojatno motivira činjenica da državi duguje dvije milijarde kuna poreza i doprinosa, pa ne može ignorirati zahtjeve Vlade. No, ako pristane na niže marže, Ina će, a o tome računa mora voditi i država, imati manji prihod, a to znači i teži povrat dugova državi. Situaciju s plaćanjem obveza Ini sigurno ne olakšava ni činjenica da su prodane količine na njezinim crpkama u prvih šest mjeseci ove godine pale za šest posto, dok je promet po benzinskoj postaji niži u prosjeku za 7,4 posto.
Pretvoriti dug u dionice
Nekadašnji direktor Ine Davor Štern upozorava da bi Vlada socijalnu osjetljivost trebala pokazivati na drukčiji način, a ne pritiskanjem Ine da spusti cijene makar je i dalje vlasnik 44 posto dionica te tvrtke.
- Država ima mogućnost da snižavanjem trošarina smanji cijenu goriva i na taj način pokaže socijalnu osjetljivost, a onda bi to bilo pokazivanje socijalne osjetljivosti prema svima, odnosno i prema ljudima koji ne kupuju gorivo na Ininim crpkama, jer ih možda u njihovom mjestu nema - kaže Štern. Država bi, savjetuje Štern, trebala energiju trošiti na sređivanje stanja u Ini, gdje stvari već dugo ne štimaju, a za to joj, kaže on, trebaju stručnjaci, a ne političari u nadzornim odborima.
- Uz dužno poštovanje prema ministrima koji sjede u nadzornim odborima, oni su političari i teško im je nositi se, kad je naftni biznis u pitanju, sa stručnjacima koji u tom tijelu predstavljaju MOL - napominje Štern.
Što se tiče duga od dvije milijarde kuna, za njega su krive i Ina i država, koja je dopustila da toliko naraste, a jedno od rješenja za naplatu, misli Štern, moglo bi biti pretvaranje tog duga u dionice Ine, pa bi Vlada tako ponovo postala vlasnik više od 51 posto dionica te kompanije i na taj bi način ponovo imala punu kontrolu.
Jagoda MARIĆ
|
