Općinski sud u Sesvetama, Stalna sudska služba u Dugom Selu godinama donosi  odluke  bez stranke u postupku pogodujući tako HBOR-u

Predsjedniku Općinskog suda u Sesvetama, sucima i djelatnicima Općinskog suda u Dugom Selu, HBOR-u, kaznena prijava zbog zlouporabe položaja i „namještanja sudskog spisa“.  Sude se sami sa sobom. Punih osam godina stranke u postupku  ne postoje, a sudac donosi odluke, provodi postupak, vještači…….

U hrvatskom pravosuđu navikli smo na svakojaka čuda. Nije nas iznenadila nedavna vijest da je mrtva žena uplatila  iznos za kupnju stana puna  dva mjeseca nakon svoje smrti, kao ni vijest da su joj taj novac vratili na njen račun. Netko je novac s njezinog računa podigao, no ta se isto tako značajna vijest pokušava  zataškati, jer okolnosti upućuju na to da su novac mrtve punice sa njenog računa  podigli doktor znanosti ili njegova supruga.  U istom sudskom predmetu malo nas je zatekla, ali ne i iznenadila vijest da se pune 23 godine vodi spor u kojem se utvrđuje smetanje posjeda, a i ovrha koja se temelji upravo na pravima  te davno preminule gospođe. Prava njezinih nasljednika da vode sudske sporove naravno da nitko ne umanjuje, međutim, zabilježbu plombe na nekretnini – predmetu spora,  koja čuva prvenstveni red  pune 24 godine u zagrebačkoj Gruntovnici, svakako osporavamo, i na istu se čudom čudimo. Jer Zakon o zemljišnim knjigama  propisuje da se prvenstveni red može zabilježbom  čuvati najduže godinu dana. 

Nitko se nije previše iznenadio niti na vijest objavljenu u medijima prije točno dvije godine da je sudac  Općinskog suda u Dugom Selu  Arnold Čada najljeniji sudac u Hrvatskoj. Godinama nije donosio odluke u predmetima koji su mu bili dodijeljeni.  Sasvim normalno zvučala je i  vijest da je protiv istog suca pokrenut i stegovni postupak. Nakon što je stegovno kažnjen,  razriješen je sudačke dužnosti  na vlastiti zahtjev i odlučio postati odvjetnik.   Oni koji su upućeni  u sve propuste koji su godinama  počinjeni pred Općinskim sudom u Dugom Selu,  (dokumenti u redakciji), nemaju se čemu ni čuditi.

Sudac je sa suda otišao u odvjetnike, problemi na sudu ostali su neriješeni.

Obavijest o podnošenju kaznene prijave

Prije nekoliko  dana, jedan je zagrebački odvjetnik, šokiran apsolutnim bezakonjem koje je uočio proučavajući spis, obavijestio  Općinski sud u Dugom Selu, predsjednika Općinskog suda u Sesvetama,  predsjednika Županijskog suda u Zagrebu kao sud koji je neposredno nadležan za kontrolu nižeg suda, o namjeri  podnošenja kaznene prijave protiv sudaca i djelatnika Općinskog suda u Dugom Selu, protiv predsjednika Općinskog suda u Sesvetama kao neposredno odgovornog za rad Općinskog suda u Dugom Selu,  protiv Županijskog suda u Požegi, i protiv pravne osobe   Hrvatske banke za obnovu i razvitak- HBOR-a, sve zbog višegodišnjeg kršenja prava i nepoštivanja zakona.

Kaznenu prijavu protiv sudaca i djelatnika Općinskog suda u Dugom Selu podnosi zbog osnovane sumnje da su počinjena određena kaznena djela u ovršnom postupku broj Ovr 849/04  i Ovr 57/09 i to iz razloga jer su u ovršnom spisu utvrđene razne izmjene spisa i dopisivanje pojedinih odluka, nedostaju dostavnice i bilješke o kretanju spisa,  a što sve ukazuje na nepravilan rad koji je u suprotnosti sa Zakonom. Prijavu protiv predsjednika Općinskog suda u Sesvetama zbog zanemarivanja pritužbi na nepravilan i nezakonit rad sudaca Općinskog suda u Sesvetama, Stalne sudske službe u Dugom Selu, te protiv sudaca Županijskog suda u Požegi koji je kao drugostupanjski sud odlučivao o žalbi bez da mu je spis dostavljen temeljem redovne i propisane zakonske procedure.  Zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela kaznenu prijavu podiže i protiv HBOR-a kao stranke u postupku koja je svojim manipulacijama dovela do provođenja nezakonitih radnji od strane Općinskog suda u Sesvetama, Stalna sudska služba u Dugom Selu.

Županijski sud u Zagrebu u više je navrata obaviješten o događanjima u Dugom Selu, baš kao i ministar pravosuđa Orsat Miljenić, međutim njima očigledno  nije sporna činjenica da se pred Općinskim sudom u Dugom Selu donose rješenja  u kojima stranka godinama  ne postoji, a da se sudski postupci vode protivno svim važečim zakonima u RH.

HBOR pokrenuo ovršni postupak protiv nedužnika, nastavio izvršni postupak iz 1992 godine  iako nije stranka u postupku

Pred Općinskim sudom u Dugom Selu prije točno 24 godine započet je izvršni postupak u kojem je uredovala sutkinja Rosanda Topalušić.   U tom postupku načinjena su dva sudska sporazuma kojima su popisane tada navodno neuknjižene nekretnine označene kao k.č. br. 824.  Stranke u postupku bile su tada Fond za razvoj i Parkant d.o.o. vlasništvo sada već preminulog Ivana Antolkovića.  Parkant d.o.o. zadužio se te 1992 godine kod Fonda za razvoj, te podigao dva kredita,ugovor br. 2/92 od 10.01.1992. godine u iznosu od 22.132.807,00 kn – protuvrijednost od 402.414,70 DEM sklopljen između Parkant d.o.o. i Privredne banke,  te ugovor br. 19/92 od 20.07.1992. godine u iznosu od 400.000,00 DEM  sklopljen između Parkant d.o.o. i Hrvatske razvojne izvozne banke. Prema odredbama tih ugovora Parkant d.o.o. bio je dužan kredit plaćati bankama s kojima je sklopio ugovor o kreditu.

Fondovi su ugašeni, pravni sljednik je AUDIO, sada DUUDI

Već prvog prosinca 1992 godine osnovan je  Hrvatski fond za privatizaciju čija je uloga bila rasprodaja državne imovine kroz pretvorbu i privatizaciju.  Fond preuzima sredstva,  prava i obveze te djelatnike Agencije Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj i Hrvatskog fonda za razvoj dotadašnjeg upravljača državnom imovinom.  Nakon provedene pretvorbe i privatizacije i plasiranih a nakon toga i većinom nevraćenih kredita putem Fonda za razvoj,  Odlukom Sabora oba Fonda prestaju postojati.

Pravni sljednik Fonda za razvoj je Hrvatski fond za privatizaciju, a pravni sljednik Hrvatskog fonda za privatizaciju  je Državna agencija za upravljanje državnom imovinom.   Umjesto  Državne agencije za upravljanje državnom imovinom – AUDIO, trenutno je osnovana  DUUDI – Državni ured za upravljanje državnom imovinom.

HBOR – CESIJA

Fond za privatizaciju sklapa 1996 godine Ugovor o cesiji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak kojim Ugovorom prenosi nenaplaćena potraživanja sa Fonda na HBOR iz područja obuhvaćenih ratnim akcijama za oslobađanje Hrvatske „Oluja“ i „Bljesak“.

Na temelju tog Ugovora o cesiji iz 1996 godine HBOR 2000 godine  podnosi prijedlog Zemljišno knjižnom odjelu u Dugom Selu predlažući da se na temelju Sporazuma iz 1992 godine sklopljenih između Fonda za razvoj i Parkant d.o.o., Ugovora o cesiji i Ugovora o kreditu u zemljišnim knjigama uknjiži založno pravo u korist HBOR-a.

Novi vlasnik nekretnine

Rješenje od 21. travnja na temelju rješenja od 25. travnja 2000

Rješenja I-1/92  i I-523/92 od 21. travnja 2000 godine, i Rješenje broj Z-619 od 21. travnja 2000 godine koja su donijeli sutkinja Rosanda Topalušić i sudac Arnold Čada a proveo ih  Zemljišno knjižni odjel Općinskog suda u Dugom Selu niti jednom riječju, a ni izgledom nisu usklađena sa Sudskim poslovnikom, a još manje sa Zakonom o zemljišnim knjigama, no neposredno viši sudovi, pa čak i Županijsko državno odvjetništvo prešućuju  kriminal, tvrdeći, da je točno da rješenja nisu u skladu sa zakonom, ali da se radi o „sudskoj pogrešci“ – međutim „pogreške“  do danas nisu ispravljene  ni na koji način.

Rješenje o upisu založnog prava u korist HBOR-a, kredit dala Privredna banka Zagreb

2000 godine nekretninu – tvornicu za preradu drva kupio je novi vlasnik, trgovačko društvo Liston d.o.o. Nakon više pokušaja uknjižbe HBOR-a u zemljišne knjige, Liston se žalio a Županijski sud u Velikoj Gorici usvojio žalbu rješenjem Gž 2737/02 kojim je ukinuo u cijelosti Rješenje kojim je odlučivao o uknjižbi založnog prava u korist HBOR-a.

Istim Rješenjem  Županijski sud u Velikoj Gorici uočio je da HBOR nije ni u kom slučaju pravni sljednik Fonda za razvoj, te da se radi o dvije potpuno različite  pravne osobe.

 HBOR pokreće ovrhu protiv  nedužnika Liston d.o.o.

Ugovor o kreditu Parkant – Privredna banka Zagreb

Zemljišno knjižni sudac i zemljišno knjižni odjel Općinskog suda u Dugom Selu nezakonitim radnjama i nezakonitim sudskim rješenjima odredili su uknjižbu u korist HBOR-a koji nije vjerovnik u postupku, upisujući u zemljišne knjige (do danas nepravomoćno) založno pravo temeljem tražbine – Ugovora o kreditu sklopljenog između Parkant d.o.o. i Privredne banke Zagreb, što je vjerovatno jedinstveni slučaj ne samo u Hrvatskoj  već i u cijeloj Europi, da se upis založnog prava određuje na temelju nepostojeće dokumentacije, u korist pravne osobe  HBOR-a  koja uopće nije stranka u postupku???!!!

Sudac Arnold Čada na prijedlog HBOR-a donosi i Rješenje o ovrsi protiv ovršenika Liston d.o.o. navodeći da  dana 16.07.2004 godine Rješenje o ovrsi donosi na temelju „ovršnih isprava“ – sudskih sporazuma sklopljenih 1992 godine između Parkant  d.o.o. i Fond za razvoj????

Rješenje Županijskog suda Gž-2737 – HBOR nije pravni sljednik Fonda

Dakle, dvije godine nakon što je nastupio zastarni rok od deset godina propisan zakonom za ovršne isprave!!

Založno pravo uknjiženo u korist HBOR-a, na temelju Ugovora Parkant – Privredna banka

U međuvremenu je nad Fondovim dužnikom  Parkant d.o.o. proveden sumarni eliminacijski postupak i Parkant d.o.o. brisan je iz sudskog registra 2008 godine.  Stečaj je otvoren  i nad Liston d.o.o. 2006 godine,  pravomoćno obustavljen i zaključen 2009 godine po čl. 203 Stečajnog zakona.

Općinski sud – naručitelj vještačenja nekretnine (telefonskim putem)

2009 godine Liston d.o.o. brisan je iz sudskog registra. Općinski sud u Dugom Selu  nastavlja sa ovršnim postupkom. Po narudžbi Općinskog suda u Dugom Selu određuje se „telefonskim nalogom“  vještačenje na nekretnini koja je valjanim pravnim poslom prešla u vlasništvo trećih osoba. Kako je moguće provesti vještačenje bez stranke ne zna se, ali se iz spisa vidi da je HBOR pozvan da Općinskom sudu u Dugom Selu plati provedeno vještačenje. Do sada je neviđeno u sudskoj praksi da bi neki sud u Hrvatskoj samostalno predložio i  naručio vještačenje nečije nekretnine, a i suprotno je zakonu.

Dopis Županijskog suda iz VG kojim obavještava da u spisu nema dostavinica

U spisu se nalazi i obavijest Županijskog suda u Velikoj Gorici koji obavještava Općinski sud u Dugom Selu da rješavajući po žalbi stranaka na rješenje o ovrhu nije  iste mogao rješavati,  već vraća ovršni spis na sud u Dugo Selo jer spisu ne priliježu dostavnice iz kojih bi bilo vidljivo „kada su stranke primile Rješenje o ovrsi“. Iz spisa se također  ne vidi daljnje kretanje spisa, međutim uočeno je Rješenje Županijskog suda u Požegi koje je donijelo Rješenje na temelju „povlačenja žalbe“ iako u spisu uopće nema bilješke o kretanju spisa niti se zna  kako je spis uopće dospio u Požegu na rješavanje.

HBOR plaća vještačenje koje je naručio Općinski sud, stranka – ovršenik u postupku ne postoji

Prema pozitivnim propisima RH, prema Ovršnom zakonu i prema ZPP-usudski postupak ne može se voditi sa strankom koja ne postoji.  U sudskoj praksi postoji niz sudskih odluka u kojima je sudac koji je uredovao u tom postupku  donio Zaključak o obustavi postupka iz razloga jer stranka u postupku ne postoji. Općinski sud u Dugom Selu  propis koji je određen Zakonom ne uvažava, već suprotno,  već niz godina  donosi odluke i provodi postupke pogodujući HBOR-u koji očigledno zlorabi svoj monopolistički položaj otimajući nekretninu nedužnika i  pri tom žestoko kršeći zakone.

Autor; Robert Stanek