DUBROVNIK: Nedavno uvedene turističke kartice, kojima se po cijeni od stotinu kuna može razgledati više dubrovačkih muzeja, te gradske zidine i Lokrum, izrodile su se u otvoreni sukob na relaciji gradonačelnik Andro Vlahušić - Društvo prijatelja dubrovačke starine (DPDS) koje je respekta vrijedna gradska institucija što već desetljećima revno skrbi o gradskim zidinama i sinonim je za obnovu i očuvanje najvrjednijega što Dubrovnik ima.
Naime, nedugo nakon što su ponuđene turistima, kartice su prošloga tjedna povučene iz prodaje zbog pritužbi nekoliko turista da s njima nisu pušteni na gradske zidine. Prodaja je ipak nastavljena nakon što je razriješeno pitanje - novca.
Društvo prijatelja tražilo je jamstva da će im biti refundiran iznos od 30 kuna za ulaz na gradske zidine, čemu je udovoljeno, no sukob time ni izbliza nije završen. Zidine su gradske i prihodom od njih treba financirati i drugo za što sada iz svog špaga izdvajaju građani Dubrovnika, smatra Vlahušić |
Naime, Društvo prijatelja tražilo je jamstva da će im biti refundiran iznos od 30 kuna za ulaz na gradske zidine, čemu je udovoljeno, no sukob time ni izbliza nije završen. Gradonačelnik je, naime, iznio plan korištenja ukupnih sredstava Društva. Riječ je o iznosu od gotovo 30 milijuna kuna, koliko se godišnje naplati turistima za obilazak zidina, a tim sredstvima već desetljećima namjenski upravlja Društvo.
- Zidine su gradske i prihodom od njih treba financirati i djelovanje kulturnih ustanova i drugo za što sada iz svog špaga izdvajaju građani Dubrovnika. Svi koji dolaze u Grad odlaze na zidine, ali što je s Kneževim dvorom, Rupama, Prirodoslovnim muzejem? Što je s Umjetničkom galerijom za koju godišnje treba osigurati četiri milijuna kuna, a prihodi su joj samo 400 tisuća kuna? Zašto se rad tih ustanova ne bi financirao iz prihoda od turizma umjesto da sve snose građani kroz poreze - pita se gradonačelnik Vlahušić koji smatra da bi Društvo svake godine trebalo zadržavati sredstva za planirane radove na obnovi zidina, uvećana za 20-30 posto za dodatne aktivnosti.
Na preostali novac, međutim, računa Grad, otvoreno će gradonačelnik.
- Od toga bi trebalo financirati obnovu Lazareta i druge projekte. Zar nije sramota da se tolike godine ne može završiti obnova Biskupske palače - pita Vlahušić i tvrdi kako Grad ima znatno veću mogućnost za zaradu od turizma nego sada.
- Činjenica je da mi prejeftino prodajemo Grad. Turističku karticu smo i uveli kako bismo goste naveli da posjete ne samo zidine nego i druge vrijedne objekte, a Grad bi istodobno ostvario veći prihod - kaže Vlahušić.
Financijska situacija Grada bila bi sasvim drukčija kada bi 800 tisuća posjetitelja, koliko ih godišnje obiđe zidine, umjesto karte samo za zidine, kupilo turističku karticu od 100 kuna, dodaje Vlahušić i zaključuje da bi svi Dubrovčani trebali imati koristi od turizma i činjenice da Grad godišnje posjeti milijun i pol gostiju.
Društvo prijatelja za sada prilično smireno reagira na takve ideje gradonačelnika ne zaboravljajući napomenuti da je prije 57 godina Društvo osnovano upravo s ciljem da štiti baštinu od dnevne politike, a sve kako bi zidine i ostali vrijedni spomenici od kojih Grad živi bili obnavljani.
- Društvo i Grad trebaju nastaviti razgovore i naći zajednički jezik. Mi imamo ugovor s Gradom po kojemu je sav prihod od ulaznica naš prihod i po tome postupamo, a sukladno mogućnostima, Gradu uvijek izlazimo u susret i dajemo sredstva za projekte obnove baštine - kaže, u ime Maloga vijeća Društva, predsjednik Denis Orlić.
On, međutim, napominje kako Društvo nije osnovano da bi pokrivalo gubitke Umjetničke galerije i ostalih ustanova, s čime se, kako vjeruje, slaže i većina građana.
Ako, pak, Grad smatra da zidinama može upravljati bolje od Društva, onda neka upravlja sam, ali bez naše asistencije, navode u Društvu i dodaju da su turističku karticu prihvatili kao znak suradnje, premda na njoj gube. Naime, cijena ulaznice na zidine je 50 kuna, a u sklopu kartice samo 30 kuna koliko plaćaju i agencije te grupe.
Društvo s ugledom
Društvo prijatelja dubrovačke starine bez sumnje je jedna od najuglednijih gradskih institucija uz koju se za cijelo vrijeme njezina postojanja ne vezuju nikakve afere ni sumnjivi poslovi. Još 1952. Društvo je osnovao Dubrovčanin Lukša Beritić, pomorski strojar i zaljubljenik u baštinu svoga Grada. Zahvaljujući ugledu i zalaganju Društva, na upravljanje su mu povjerene gradske zidine kako bi se one sustavno obnavljale i štitile što Društvo uspješno radi sve ove godine.
|
piše Olivija Gustin Čuljak / EPEHA |